Humanoidni roboti više nisu samo atraktivna tehnološka demonstracija za konferencijske pozornice. Industrija ih sve više pokušava pretvoriti u stvarne poslovne alate, no put od prototipa do pouzdanog rješenja u kompanijama mnogo je složeniji nego što sugeriraju kratki videozapisi robotskih sposobnosti s društvenih mreža.
O mogućnostima i izazovima razvoja humanoidnih robota te tehnološkoj infrastrukturi koja ih prati na poslovno-tehnološkoj NT konferenciji u Portorožu govorili su Dušan Jovičić, vodeći inženjer, i Bjorn Bračko, inženjer za integraciju umjetne inteligencije iz tvrtke Comtrade System Integration.
Pitanje pouzdanosti
“Budućnost robotike neće odrediti samo izgled robota i njegove fizičke mogućnosti, nego prije svega sposobnost da cijeli tehnološki ekosustav iza njega funkcionira pouzdano. Riječ je o kombinaciji ugrađenog softvera, umjetne inteligencije, jezičnih modela, sustava za prepoznavanje i sintezu govora, računalne infrastrukture, sigurnosti i mrežne povezanosti”, poručio je Bračko.
Kako su istaknuli iz Comtrade System Integrationa, grafički procesori (GPU) su samo početni element AI infrastrukture potrebne za razvoj i primjenu naprednih AI sustava koji se koriste i u robotskim platformama. Osvrnuli su se i na Nvidijine tehnologije u dva ključna područja: na razvoj privatnih AI okruženja uz pomoć grafičkih kartica za pokretanje AI modela te na razvoj temeljnih modela i platformi, poput GR00T-a i Cosmosa, za simulaciju, treniranje i razvoj autonomnih robotskih sustava.
Kako je objasnio Jovičić, kod razvoja robotskih sustava važan nije samo hardver, nego i razvojni ekosustav koji uključuje modele, alate za simulaciju i infrastrukturu potrebnu za treniranje i primjenu autonomnih rješenja. Upravo u tom dijelu svoju ulogu vidi Comtrade System Integration, koji ne proizvodi same robote, već povezuje tehnološke komponente potrebne za njihovu primjenu. Tvrtka je dio Comtrade grupacije sa sjedištem u Beogradu, a bavi se razvojem IT infrastrukture, cloud rješenja, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i integracijom poslovnih sustava. Među javno poznatim korisnicima njihovih rješenja Jovičić je naveo Triglav, NLB i Petrol.
Prema njegovim riječima, humanoidni roboti još uvijek imaju niz tehničkih ograničenja koja će trebati riješiti prije šire primjene. “Roboti i dalje imaju određene limite. Govorimo o zglobovima, baterijama, mogućnostima autonomnog kretanja, ali i o samom dizajnu robota. Postavlja se pitanje treba li humanoidni robot nužno imati samo dvije kamere poput ljudskih očiju ili bi za njihovu konkretniju primjenu možda bilo učinkovitije imati više kamera koje bi mu omogućile bolje razumijevanje prostora”, kazao je Jovičić.
Unatoč tome, očekuje da će u sljedećih tri do pet godina razvoj ‘autonomnih sustava’ donijeti značajne promjene u korištenju humanoidnih robota. No, kompanijama neće biti dovoljna samo mogućnost razgovora s robotom – očekuju se konkretne operativne koristi, odnosno roboti koji mogu samostalno obavljati zadatke, kretati se prostorom i izvršavati određene radnje bez pogreške.
Prve konkretnije primjene, smatra Jovičić, mogu se očekivati u sektorima poput osiguranja, bankarstva i telekomunikacija, gdje bi roboti mogli preuzeti dio komunikacije s korisnicima. Za složenije zadatke, poput npr. rada na benzinskim postajama, ključni izazovi ostaju sigurnost, regulatorni okvir i pouzdanost sustava.
Što s viškom topline
“Prije nego što robot dođe na benzinsku postaju i samostalno komunicira s korisnikom, mora biti riješeno pitanje sigurnosti i pravnog okvira. Nije isto napraviti demonstraciju u kontroliranom okruženju i pustiti robota u stvarni svijet”, naglasio je.
Jedan od izazova je i upravljanje toplinom koju stvaraju robotski sustavi. Jovičić je upozorio kako kod određenih robota temperature pri radu mogu doseći i do oko 140 stupnjeva Celzijevih. Zbog toga će prije šire primjene biti nužno zadovoljiti stroge sigurnosne i industrijske standarde.
Na globalnom tržištu robotike Kina trenutačno ima najveću prednost, smatra Jovičić, zbog ranijih ulaganja, snažne proizvodne baze i razvijenog lanca dobave. “Kina je na globalnom tržištu robotike definitivno ispred Amerike i Europe, prije svega zato što su krenuli puno ranije. U Europi zbog regulativa postoji tek nekoliko kompanija koje se bave humanoidnim robotima. Ima ih u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, ali razlika u odnosu na Kinu je velika”, rekao je.
Kineska prednost je i u proizvodnji ključnih komponenti, uključujući čipove i rijetke metale. Kao važan regionalni smjer izdvojio je Srbiju, gdje su otvorene dvije tvornice kineskih humanoidnih robota. “Naša platforma može se nadograditi na bilo kojeg proizvođača robota. Ne proizvodimo same robote, ali možemo osigurati cijeli sloj koji dolazi iznad toga – od softvera, integracije, upravljanja robotom, mreže i sigurnosti do prilagodbe rješenja potrebama pojedinog korisnika”, zaključio je Jovičić.
