Mirovni plan Donalda Trumpa za Ukrajinu izgledao je krhko u ponedjeljak kada se Volodimir Zelenski obrušio na ruske “laži” o napadu dronom na jednu od rezidencija Vladimira Putina, optužujući potonjeg da pokušava potkopati diplomatske napore.
Moskva je tvrdila da je Kijev izveo veliki napad na predsjedničku rezidenciju u Novgorodu i rekla da će njihova pregovaračka pozicija biti “revidirana” kao rezultat.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Ukrajina preko noći lansirala 91 bespilotnu letjelicu dugog dometa na šumsko utočište na jezeru Valdaj, ali da su sve oborene bez prijavljenih oštećenja.
G. Zelenski je odbacio tvrdnju kao “laži” za koje je rekao da su cinično namijenjene “potkopavanju diplomacije i opravdavanju odugovlačenja rata”.
“Ukrajina čini sve da postigne mir. Rusija mora prestati izmišljati načine za ratovanje i početi razmišljati o tome kako vratiti sigurnost. Ukrajina je iznijela sve prijedloge”, dodao je.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha pozvao je u ponedjeljak svjetske čelnike da osude ruske “manipulacije” o navodnom ukrajinskom napadu, rekavši da Moskva traži “lažno opravdanje” za daljnje udare na svog susjeda.
“Uobičajena ruska taktika: optužite drugu stranu za ono što sami radite ili planirate”, rekao je u objavi na X (Twitter).
Do sukoba je došlo nakon što su izaslanstva izašla s kritičnih mirovnih pregovora na Floridi ovog vikenda s nekoliko konkretnih jamstava za dugoročnu stabilnost.
G. Zelenski je rekao da su sigurnosna jamstva iskovana i u potpunosti dogovorena – ali da je g. Trump spreman obvezati se samo na 15 godina održavanja mira, daleko manje od 50 koliko je Ukrajina tražila.
“Rekao sam mu da smo već u ratu, i to već gotovo 15 godina”, rekao je ukrajinski predsjednik. “Stoga sam stvarno želio da jamstva budu duža. Rekao sam mu da bismo stvarno željeli razmotriti mogućnost od 30, 40, 50 godina.”
G. Zelensky je rekao da se g. Trump složio razmotriti daljnje produljenje jamstava, ali da će ta jamstva trebati odobriti američki Kongres kao i parlamenti u drugim zemljama uključenim u nadgledanje bilo kakvog rješenja.
Dodao je da još uvijek postoje ključni detalji koje treba riješiti nakon putovanja u Mar-a-Lago kako bi dobio blagoslov g. Trumpa za revidirani mirovni plan od 20 točaka.
Kijev i Washington tek se trebaju dogovoriti o sudbini regije Donbas u istočnoj Ukrajini i načinu dijeljenja energije iz najveće europske nuklearne elektrane u Zaporožju.
Natia Seskuria, suradnica na Kraljevskom institutu za ujedinjene službe (RUSI), ocijenila je da je “preuranjeno i na mnogo načina pretjerano” sugerirati da je mir bliži dok “najkritičnija pitanja” ostaju neriješena.
Rekla je The Independent: “Ključnom pitanju budućnosti okupiranih teritorija, uključujući preostale dijelove regije Donbas pod ukrajinskom kontrolom, nedostaje bilo kakve jasnoće, što ozbiljno ograničava koliko se težine može pridati razgovoru o ‘napretku’.”
“Budući da teritorijalno pitanje ostaje neriješeno, to može lako poremetiti cijeli proces”, rekla je, ističući da nema ničega što bi upućivalo na to da g. Trump vrši pritisak na Putina da učini bilo kakve ustupke.
Gospodin Trump nazvao je Putina u ponedjeljak kako bi ga obavijestio o mirovnim pregovorima, a očekuje se da će njih dvoje ponovno razgovarati u bliskoj budućnosti, prema glasnogovorniku Kremlja Dmitriju Peskovu.
Peskov je dodao da nema naznaka da će ruski čelnik razgovarati s Zelenskim.
Zelenski se i dalje zalaže da strane trupe pomognu u održavanju budućeg primirja i rekao je da je još jedan sastanak s europskim čelnicima planiran za siječanj.
Rekao je da plan od 20 točaka za okončanje rata trebaju potpisati Europa, kao i SAD, Rusija i Ukrajina, te je predložio da se to stavi na referendum pod uvjetom prekida vatre od 60 dana.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će se saveznici Kijeva sastati u Parizu početkom siječnja kako bi “finalizirali konkretne doprinose svake zemlje” sigurnosnim jamstvima.
