Saborska zastupnica Centra Marijana Puljak i županijska vijećnica Splitsko-dalmatinske županije Gorana Rosandić održale su konferenciju za medije na području bivše tvornice Dalmacija u Dugom Ratu, upozorivši na problem više od 200 tisuća tona nesanirane ferokromne troske koja se nalazi uz samu morsku obalu.
Slučaj Dugog Rata povezale su s aktualnim slučajem opasnog otpada u Gospiću, poručivši da on, prema njihovu mišljenju, nije izolirani incident, nego pokazatelj odnosa države prema ekološkim crnim točkama.
Puljak je istaknula i svoju osobnu povezanost s ovim krajem.
“Ovo za mene nije samo crna točka, ovo je i moje mjesto. Odrasla sam u Krilu Jesenice, u ovoj općini, ovdje u Dugom Ratu išla sam u osnovnu školu i još se sjećam vremena kada je ova tvornica radila. Mislili smo da će dolaskom novih vremena ovaj prostor biti revitaliziran, da će postati uređeni prostor i mjesto novog razvoja. Međutim, kao što vidite iza mene, od svega toga ostalo je crno brdo opasnog otpada i potpuni nemar države”, kazala je Puljak.
“Je li ovo brdo histerija oporbe?”
Osvrnula se potom na slučaj Gospića i reakciju premijera Andreja Plenkovića na zabrinutost javnosti.
“Građani se s pravom brinu zbog Gospića i činjenice da je tamo zakopano 37 tisuća tona opasnog otpada. Premijer se ponašao bahato i podcjenjivački prema građanima, govorio je o širenju panike, histeriji i fabriciranju izvanredne situacije”, rekla je Puljak.
Pokazujući na područje bivše tvornice, upitala je:
“Je li ovo brdo histerija oporbe? Je li ovo brdo histerija naroda? Jesu li histerični svi građani koji se boje utjecaja ove opasne troske na njihove živote?”
Puljak je kazala da problem sanacije Dugog Rata otvara još otkako je 2020. godine ušla u Sabor. Navela je da je ministrima slala zastupnička pitanja te predlagala amandmane na državni proračun kako bi se osigurao novac za sanaciju.
Prema njezinim riječima, rok u kojem je investitor trebao sanirati trosku istekao je krajem 2019. godine, nakon čega je obvezu trebala preuzeti država.
“Država nije napravila ništa da sanira ovu opasnu šljaku”, ustvrdila je.
Rosandić: Ne znamo ni je li monitoring proveden
Gorana Rosandić upozorila je na pitanje mogućeg utjecaja otpada na zdravlje stanovnika.
Podsjetila je da je saborski Odbor za zaštitu okoliša još 2023. godine, raspravljajući o Dugom Ratu i Biljanima Donjim, zatražio monitoring stanovništva i analizu zdravstvenog stanja.
“Od 2023. do danas mi zapravo nemamo rezultate tog monitoringa. Zapravo ne znamo ni je li proveden i to je ono što ćemo tražiti i od Županije i od Nastavnog zavoda”, rekla je Rosandić.
Prema priopćenju Centra, zatraženi su kontinuirani monitoring stanovništva, analiza zdravstvenih podataka i praćenje kvalitete zraka.
Rosandić je naglasila kako se posljednjih dana u javnosti govori o velikim količinama otpada i velikim novčanim iznosima, ali da je ključno pitanje zdravlja ljudi.
“Postoji jedna crta za koju moramo biti svjesni da je nitko nikada ne smije prijeći, jer je povratak jako težak, a to je crta zdravlja”, poručila je.
Puljak: U troski je pronađen šesterovalentni krom
Na novinarsko pitanje što se nalazi u materijalu na području bivše tvornice, Puljak je kazala da postoje znanstvena istraživanja koja su se bavila sastavom troske.
“Postoje znanstvena istraživanja koja su radili znanstvenici i radovi su objavljivani i u relevantnim stranim časopisima. Pokazuju da se u ovoj troski nalazi i takozvani krom 6, šesterovalentni krom, koji je izuzetno opasan i kancerogen, a nalazi se i mangan”, rekla je.
Upozorila je i na prašinu koju vjetar raznosi s područja bivše tvornice.
“Ljudi ovdje iz ovoga kraja u trosku gledaju desetljećima. Kada ovdje vjetar prolazi, prašina dolazi na njihove balkone, na njihove kuće, u njihova pluća”, kazala je.
Puljak tvrdi da se na lokaciji nalazi više od 200 tisuća tona troske.
“U Gospiću je 37 tisuća tona, ovdje vam je više od 200 tisuća tona ove opasne troske, evo ovdje na rubu mora, prvi red do mora”, rekla je.
Program sanacije postojao još 2015.
Na pitanje kako bi troska mogla biti sanirana s obzirom na to da Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada, Puljak je rekla da je program sanacije postojao još prije desetak godina.
“Program za sanaciju ove troske postojao je, odobrilo ga je Ministarstvo još 2015. godine, a istekao mu je rok krajem 2019. Dakle, postojao je odobren način sanacije”, kazala je.
Dodala je da nakon isteka tog roka problem nije riješen te kritizirala državni sustav zbrinjavanja opasnog otpada.
Centar će podržati opoziv Vlade
Puljak je odgovarala i na pitanje o Mostovoj inicijativi za opoziv Vlade.
“Mi ćemo se pridružiti svim inicijativama za opoziv Vlade. Tko god ih podnio, dajemo potpise, podupiremo takve inicijative. Ono što nam treba biti jasno, nije dovoljno samo smijeniti Plenkovića pa dovesti novu HDZ-ovu Vladu s novim partnerima na vlast. Potrebno je smijeniti HDZ s vlasti”, rekla je.
HDZ je nazvala “hobotnicom koja je zauzela sve institucije na svim razinama ove države” te pozvala oporbu na zajedničko djelovanje.
“Svima zajedno treba nam biti sveti cilj micanje HDZ-a s vlasti. Jedina ispravna ekološka mjera je micanje HDZ-a s vlasti i zaista se nadam da je to i cijeloj oporbi sada jasno”, poručila je.
Na kraju je ponovno kritizirala Plenkovićev nastup nakon slučaja u Gospiću.
“Ljudi su zabrinuti za svoje zdravlje, godinama prijavljuju, traže pomoć, godinama prijavljuju ove probleme. Ovdje se građani Dugog Rata godinama bore. On izađe na presicu i počne pričati o uspješnoj turističkoj sezoni. Pa kako ga nije sram?”, zaključila je Puljak.
Predstavnice Centra najavile su nastavak teme na sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša u Gospiću.
Moja reakcija na članak je…
