Stručnjaci Instituta za proučavanje rata (ISW) tvrde da je višebojna raketa Orešnik, koja prema Rusima leti brzinom deset puta većom od brzine zvuka, navodno zbog kvara pala na ruske položaje u okupiranom dijelu ukrajinske regije Donjeck.
Istraživači ISW-a analizirali su videosnimke koje upućuju na karakteristične eksplozije šest bojevih glava rakete, ali na lokacijama znatno udaljenima od planirane putanje. Na snimkama se vide eksplozije u blizini poznatih lokacija u Donjecku, uključujući nedovršeni trgovački centar Rose Park, na području koje je još uvijek pod ruskom okupacijom.
Njihove su pretpostavke da su bojeve glave pogodile područja Avdijivke ili Jasynuvate, gradova pod ruskom kontrolom koji se nalaze oko 40 kilometara iza prve crte bojišta, navodi The Sun.
Spektakularni promašaj
Ukrajinski kanali za praćenje vojnih aktivnosti smatraju da je moguće da je eksplozija pogodila ruske vojne položaje, pretvarajući Putinovo hvaljeno “superoružje” u spektakularan promašaj. Vjeruje se da je raketa Orešnik, čija vrijednost iznosi oko 40 milijuna funti, skrenula s putanje nakon dvostrukog lansiranja s ruskog poligona Kapustin Jar.
Prva raketa, lansirana oko jedan sat iza ponoći 24. svibnja, navodno je odmah doživjela kvar i pala na područje Donjecka, dok je druga pogodila cilj u gradu Bila Cerkva, nedaleko od ukrajinskog glavnog grada Kijeva. Ovaj novi vojni neuspjeh događa se u trenutku sve većeg pritiska na Putina, a jedan od njegovih najbližih suradnika zaprijetio je izravnim raketnim napadima na nuklearne elektrane u Ukrajini i na Zapadu.
Bivši ruski predsjednik i sadašnji visoki dužnosnik sigurnosnog aparata, Dmitri Medvedev, izdao je upozorenje nakon što je Moskva optužena da je izmislila tvrdnju kako su Ukrajinci dronom napali nuklearnu elektranu Zaporižja. Ukrajina je odbacila te optužbe navodeći da je riječ o ruskoj operaciji s ciljem podizanja napetosti. “Odgovor na takve postupke mogao bi biti simetričan udar na ukrajinske nuklearne elektrane, kao i na zemlje NATO-a koje sudjeluju u sukobu”, izjavio je Medvedev.
Otkazuje u čak četvrtini lansiranja
Ako se potvrde izvješća da je raketa pala na područje pod ruskom kontrolom u Donjecku, to bi moglo otvoriti ozbiljna pitanja o pouzdanosti sustava Orešnik, za koji se tvrdi da otkazuje u čak četvrtini lansiranja. Nedavno se postavo i kad je proizvedena i kakva je kvaliteta. U pregledu ostataka ruske rakete Orešnik koja je pogodila Kijev u siječnju ove godine pokazalo se sadrži ključne komponente proizvedene prije 2016. godine, čime se pobijaju tvrdnje Kremlja iz 2024. godine da je riječ o potpuno novom oružju, izjavio je Vladyslav Vlasiuk, povjerenik ureda predsjednika Zelenskog za sankcije 29. svibnja
Među izloženim predmetima bili su ugrađeno računalo i procesorska jedinica rakete Orašnik koja je korištena u ruskom napadu na zapadni dio Lavovske oblasti. “Kada smo je pregledali, bili smo vrlo iznenađeni jer (Rusija) tvrdi da je riječ o vrlo novoj raketi. Ova raketa nije vrhunski tehnološki razvoj.“, rekao je Petro, stručnjak koji iz sigurnosnih razloga nije želio otkriti svoje puno ime. Moskva je prvi put upotrijebila Orešnik protiv Ukrajine u studenome 2024., kada je pogodila grad Dnipro. Najnovije je raketa korištena za napad na Bilu Cerkvu, grad oko 80 kilometara južno od Kijeva. Iako Moskva Orešnik prikazuje kao jedno od svojih najstrašnijih oružja, dostupni dokazi upućuju na to da je prouzročena šteta bila ograničena. “Budući da je riječ o raketi strateške namjene, projektirana je za nošenje nuklearne bojne glave. Zato nije osobito precizna. Šteta koju uzrokuje konvencionalno punjenje smješteno u njezinoj bojnoj glavi gotovo je zanemariva“, rekao je Petro, prenosi Yahoo.
No, unatoč zastarjeloj tehnologiji, raketu ne treba podcjenjivati, upozorio je Vlasiuk, ističući da ju je gotovo nemoguće presresti te da nije podložna ometanju sustavima elektroničkog ratovanja. “Ovo je zastrašujuće oružje. To je strateška balistička raketa. Ona predstavlja demonstraciju sile… Razumni ljudi ne upuštaju se u takve demonstracije“, rekao je dužnosnik novinarima.
