Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da su neki prijedlozi u američkom planu za okončanje rata u Ukrajini neprihvatljivi za Kremlj, ukazujući u komentarima objavljenim u četvrtak da je bilo kakav dogovor još daleko.
Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je najintenzivniji diplomatski pritisak za zaustavljanje borbi otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju svog susjeda prije gotovo četiri godine. Ali napori su još jednom naišli na zahtjeve koje je teško pomiriti, posebno oko toga mora li Ukrajina prepustiti zemlju Rusiji i kako se može zaštititi od bilo kakve buduće agresije Moskve.
Očekuje se da će se Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner kasnije u četvrtak sastati s ukrajinskim izaslanstvom koje predvodi Rustem Umerov nakon razgovora Amerikanaca s Putinom u Kremlju.
Sastanak u Shell Bay Clubu, golf imanju koje je izgradio Witkoff u Hallandale Beachu, trebao je početi u 17:00 EST, prema dužnosniku koji je upoznat s logistikom. Dužnosnik nije bio ovlašten o tome javno raspravljati jer sastanak još nije službeno najavljen te je govorio pod uvjetom anonimnosti.
Putin je rekao da su njegovi petosatni razgovori u utorak s Witkoffom i Kushnerom bili “potrebni” i “korisni”, ali i “težak posao”, a neki prijedlozi neprihvatljivi.
Govoreći za TV kanal India Today prije nego što je u četvrtak sletio u New Delhi u državni posjet, Putin je rekao da su američki prijedlozi o kojima se raspravljalo na sastanku u Kremlju temeljeni na ranijim razgovorima između Rusije i SAD-a, uključujući njegov sastanak s Trumpom na Aljasci u kolovozu, ali također uključuju nove elemente.
“Morali smo proći kroz praktički svaku točku, zbog čega je trebalo toliko vremena”, rekao je. “Bio je to smislen, vrlo specifičan i sadržajan razgovor. Ponekad smo rekli: ‘Da, o ovome možemo razgovarati, ali s onim se ne možemo složiti’.”
Trump je u srijedu rekao da su Witkoff i Kushner otišli s maratonske sjednice uvjereni da Putin želi okončati rat. “Njihov je dojam bio vrlo snažan da bi želio sklopiti dogovor”, dodao je.
Putin je rekao da je početni američki mirovni prijedlog od 28 točaka skraćen na 27 točaka i podijeljen u četiri paketa. Odbio je elaborirati što bi Rusija mogla prihvatiti ili odbiti, a nitko od ostalih uključenih dužnosnika nije ponudio detalje razgovora.
Ruski čelnik pohvalio je Trumpove mirovne napore, napomenuvši da “postizanje konsenzusa među sukobljenim stranama nije lak zadatak”.
“Reći sada što nam točno ne odgovara ili gdje bismo se uopće mogli dogovoriti čini se preuranjenim, jer bi to moglo poremetiti sam način rada koji predsjednik Trump pokušava uspostaviti”, rekao je Putin.
Istaknuo je da će Rusija ispuniti ciljeve koje je postavila i zauzeti cijelu istočnu Donjecku regiju. “Sve se svodi na jednu stvar: ili ćemo silom vratiti ove teritorije ili će se ukrajinske trupe na kraju povući”, rekao je.
Europski čelnici, koje je Washington ostavio po strani dok američki dužnosnici izravno komuniciraju s Moskvom i Kijevom, optužili su Putina da glumi interes za Trumpovu mirovnu akciju.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sastao se u Pekingu s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, nastojeći ga uključiti u vršenje pritiska na Rusiju prema prekidu vatre. Xi, čija je zemlja pružila snažnu diplomatsku podršku Putinu, nije odgovorio na poziv Francuske, ali je rekao da “Kina podržava sve napore koji idu ka miru”.
Ruske baraže na civilna područja Ukrajine nastavile su se tijekom noći na četvrtak. Projektil je u srijedu navečer pao na Kryvyi Rih, ranivši šest osoba, uključujući trogodišnju djevojčicu, rekao je čelnik gradske uprave Oleksandr Vilkul.
U napadu na rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog oštećeno je više od 40 stambenih zgrada, škola i kućni plinovod, rekao je Vilkul.
Šestogodišnja djevojčica umrla je u južnom gradu Khersonu nakon što ju je prethodnog dana ranila ruska artiljerija, napisao je načelnik regionalne vojne uprave Oleksander Prokudin na Telegramu.
Termoelektrana Kherson, koja grije više od 40.000 stanovnika, zatvorena je u četvrtak nakon što ju je Rusija nekoliko dana tukla bespilotnim letjelicama i artiljerijom, rekao je.
Vlasti su planirale hitne sastanke kako bi pronašli alternativne izvore grijanja, rekao je. Do tada su diljem grada bili podignuti šatori u kojima su se stanovnici mogli ugrijati i puniti elektroničke uređaje.
Rusija je također napala Odesu bespilotnim letjelicama, ranivši šest osoba, dok je oštećena civilna i energetska infrastruktura, rekao je Oleh Kiper, šef regionalne vojne uprave.
Sve u svemu, Rusija je ispalila dvije balističke rakete i 138 dronova na Ukrajinu tijekom noći, rekli su dužnosnici.
U međuvremenu, u dijelu regije Kherson koji je okupirala Rusija, dvojica muškaraca ubijena su u napadu ukrajinske bespilotne letjelice na njihovo vozilo u četvrtak, rekao je regionalni čelnik postavljen u Moskvi Vladimir Saldo. U napadu je također ranjena 68-godišnja žena, rekao je.
