WKad je Vladimir Putin razgovarao s novinarom državne televizije, malo tko je očekivao da će tako iskreno priznati svoju slabašnu invaziju na Ukrajinu.
Govoreći samo nekoliko sati nakon što je Ukrajina u nedjelju pogodila još jednu rafineriju nafte u južnoj regiji Krasnodar, Putin je rekao da se Rusija suočava s “problemima” zbog opetovanih napada na infrastrukturu koji su izazvali nestašice goriva diljem zemlje.
Ukrajina je posljednjih mjeseci intenzivirala udare na rafinerije, skladišta i opskrbne rute u sklopu odvažne strategije koristeći vrhunske bespilotne letjelice dugog dometa. Redovi su viđeni na benzinskim postajama diljem Rusije, dok je racionalizacija goriva uvedena u regijama, uključujući okupirani Krim i Sibir.
Pratite najnovija ažuriranja ovdje
“Što se tiče napada na kritičnu infrastrukturu općenito, a posebno energetsku infrastrukturu, naravno da ti napadi na naše infrastrukturne objekte stvaraju probleme, to je očito”, rekao je Putin u intervjuu koji je objavio Kremlj.
“Trenutno primjećujemo određeni manjak, ali nije kritičan.”
Nestašice goriva dovele su do rastućeg nezadovoljstva javnosti, dajući Kijevu prednost dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i europski čelnici zalažu za obnovu mirovnih pregovora.
Suočeni s usporenim gospodarstvom nakon četiri godine sukoba, kažu stručnjaci The Independent da Putin više ne može skrivati kritične nedostatke u ruskoj protuzračnoj obrani.
“Putin je postupno prisiljen javno priznati sve više i više o stvarnosti rata. U tom pogledu, dugoročni cilj Ukrajine da tu stvarnost približi Rusima diljem zemlje počinje uspjevati”, kaže Keir Giles, suradnik Programa za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu i stručnjak za rusku vojsku.
Ruski čelnik sada će biti “suočen sa sve težim i težim izborima”, kaže on.
“Sve to znači da bi on na kraju mogao prihvatiti ono što je očito već neko vrijeme: da Rusija može više dobiti od zamrzavanja sukoba nego od nastavka borbe ako se trenutni trendovi nastave”, dodaje.
Analitičari procjenjuju da je više od petine ukupnog ruskog rafinerijskog kapaciteta možda već isključeno, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) izvijestila je prošli tjedan da je ruska proizvodnja sirove nafte prošlog mjeseca pala oko 5 posto na godišnjoj razini zbog štrajkova.
“Ova razina poremećaja je bez presedana u povijesti rusko-ukrajinskog sukoba”, rekla je IEA u svom izvješću iz lipnja.
U istom intervjuu, Putin je pokušao pripisati zapadnim sankcijama krivicu za ekonomske probleme Rusije.
“Rusija je suočena s oštrim i bez imalo pretjerivanja pritiskom zapadnih elita bez presedana”, rekao je. Ne mogu nam nanijeti strateški poraz niti nas poraziti na bojnom polju, pa pokušavaju destabilizirati političku situaciju i posijati unutarnje nemire.
No, rekao je da oni “ne uspijevaju” što je “zašto nastavljaju ohrabrivati kijevski režim”. [the Ukrainian government].”
Krim pod ruskom okupacijom posebno je teško pogođen ukrajinskim napadima dronovima. Vlasti su krajem prošlog tjedna proglasile izvanredno stanje nakon što su štrajkovi doveli do rasprostranjenih nestanaka struje i goriva.
“[Putin] očito je pod pritiskom,” kaže John Lough, voditelj vanjske politike Centra za nove euroazijske strategije, ističući da je nestašica goriva izazvala paničnu kupnju.
“Ruska protuzračna obrana ne radi svoj posao, pa postoji rizik da će problem postati akutniji”, kaže on. “Dodate li tome Krim, koji Ukrajinci nastavljaju žestoko udarati, mogle bi se spojiti dvije krize.
“Ako se situacija na poluotoku pogorša, više ljudi bježi i problemi opskrbe počnu ozbiljnije utjecati na operacije ruske vojske u Ukrajini, režim bi se mogao naći u većim poteškoćama.”
No može li ovaj kontinuirani pritisak biti dovoljan da prisili Putina da okonča rat sasvim je drugo pitanje, smatraju analitičari. Putin za sada nije dao jasnu naznaku da je spreman učiniti bilo kakve ustupke Ukrajini.
Iako je Putin prisiljen priznati realnost rata, g. Giles kaže: “Dug je put između toga i prisiljavanja Putina na bilo kakvu ponovnu procjenu njegove ratne strategije.”
