Rak pluća i dalje je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u Bosni i Hercegovini, a posebno zabrinjava činjenica da se više od 70 posto slučajeva otkriva tek u uznapredovaloj fazi bolesti. Na Klinici za plućne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar godišnje se dijagnosticira oko 150 novih pacijenata, dok liječnici upozoravaju na sve češću pojavu ove bolesti među osobama u četrdesetim godinama života i ženama.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, tijekom 2024. godine od raka pluća preminulo je 975 osoba, dok se na razini Bosne i Hercegovine godišnje dijagnosticira približno 2.200 novih slučajeva.
O zabrinjavajućim trendovima, simptomima koje građani često zanemaruju te mogućnostima ranog otkrivanja i liječenja za portal JablanicaLive govorila je prof. dr. sc. Kristina Galić, predstojnica Klinike za plućne bolesti SKB-a Mostar, povodom studenoga, Međunarodnog mjeseca podizanja svijesti o raku pluća.
Bolest se sve češće otkriva i kod mlađih osoba
Profesorica Galić upozorava kako se broj oboljelih od raka pluća povećava i na području Hercegovine, a mijenja se i dobna struktura pacijenata.
„Danas također pratimo pojavnost karcinoma pluća u sve mlađoj životnoj dobi, već u četrdesetim godinama, kao i porast broja oboljelih kod žena“, istaknula je Galić za JablanicaLive.
Najveći problem, prema njezinim riječima, predstavlja činjenica da se bolest u većini slučajeva otkrije kada je već značajno napredovala.
„Najveći klinički problem u BiH jest to što se bolest u više od 70 posto slučajeva i dalje otkriva u trećem ili četvrtom, metastatskom stadiju“, upozorava liječnica.
Pacijenti se često javljaju liječniku tek kada se pojave izraženije tegobe, zbog čega su mogućnosti liječenja znatno ograničenije nego u početnim stadijima bolesti.
Simptomi koje mnogi pripisuju pušenju ili umoru
Jedna od najvećih opasnosti raka pluća jest to što u početnoj fazi često ne izaziva jasne simptome.
Dugotrajan kašalj, otežano disanje, neobjašnjiv umor, gubitak tjelesne težine, zviždanje u prsima, bolovi u prsima i iskašljavanje krvi znakovi su koje ne bi trebalo zanemarivati.
Posebnu pozornost potrebno je obratiti na kašalj koji ne prolazi nakon dva do tri tjedna.
Galić ističe kako pušači često zanemaruju prve znakove bolesti smatrajući ih uobičajenim posljedicama dugogodišnjeg pušenja.
„Nažalost, najrizičnija skupina, pušači, pripisuju svoje respiratorne smetnje navici pušenja i zbog toga se kasno javljaju na pregled pulmologa“, upozorava.
Iako navedeni simptomi ne znače nužno da osoba boluje od raka pluća, njihovo pojavljivanje razlog je za pravodobnu liječničku procjenu.
Rak pluća ne pogađa samo pušače
Pušenje je najvažniji čimbenik rizika za razvoj raka pluća, ali bolest se može pojaviti i kod osoba koje nikada nisu pušile.
Prema riječima profesorice Galić, pasivno pušenje također predstavlja značajnu opasnost.
„Važno je istaknuti kako izloženost pasivnom pušenju povećava rizik od razvoja raka pluća za 20 do 30 posto kod osoba koje nikada nisu pušile“, pojašnjava.
Među ostalim čimbenicima rizika nalaze se dugotrajna izloženost onečišćenom zraku, azbestu i drugim štetnim tvarima, obiteljska predispozicija te pojedine kronične plućne bolesti.
Upozorava i na pogrešno uvjerenje da od raka pluća ne mogu oboljeti mlađe osobe, žene ili nepušači, jer takva razmišljanja mogu dovesti do zanemarivanja simptoma i odgađanja pregleda.
U Hercegovini pokrenut program ranog otkrivanja raka pluća
Posebno važan iskorak u prevenciji i dijagnostici predstavlja program ranog otkrivanja raka pluća koji se provodi u Hercegovini u okviru međunarodnog projekta LIFEGATE, uz potporu Europske unije.
U projekt su uključeni zdravstveni stručnjaci i ustanove s područja Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.
Građanima je dostupna i digitalna aplikacija Reagiraj.ba, putem koje mogu ispuniti upitnik za procjenu osobnog rizika od razvoja raka pluća.
„Ako rezultat upitnika pokaže visok rizik za razvoj raka pluća, aplikacija upućuje korisnika prema najbližoj pulmološkoj ambulanti“, objasnila je Galić.
Nakon pregleda pulmologa, osobe za koje postoji medicinska indikacija mogu biti upućene na dodatnu dijagnostiku, uključujući niskodozni CT pluća.
Takva pretraga omogućuje otkrivanje manjih promjena na plućima koje još nisu vidljive na klasičnoj rendgenskoj snimci.
Važnost pravodobne dijagnoze potvrđuju i podaci o preživljavanju koje je iznijela predstojnica mostarske Klinike.
Ako se rak pluća otkrije u prvom stadiju, petogodišnja stopa preživljavanja iznosi između 66 i 70 posto, dok u četvrtom, metastatskom stadiju pada na približno deset posto.
Upitnik za procjenu rizika dostupan je na internetskoj stranici www.reagiraj.ba, no važno je naglasiti da on ne predstavlja medicinsku dijagnozu niti zamjenu za liječnički pregled.
Suvremeni lijekovi postoje, ali njihova dostupnost i dalje je problem
Posljednjih godina liječenje raka pluća značajno je napredovalo zahvaljujući imunoterapiji i ciljanoj terapiji, koje određenim skupinama pacijenata mogu produljiti život i poboljšati njegovu kvalitetu.
Imunoterapija potiče imunosni sustav da prepozna i napadne stanice raka, dok ciljana terapija djeluje na specifične molekularne promjene povezane s rastom tumora.
Ipak, dostupnost suvremenih lijekova u Bosni i Hercegovini i dalje je ograničena financijskim i administrativnim preprekama.
U rujnu 2026. godine Vlada Federacije BiH proširila je mogućnosti primjene lijekova pembrolizumab i atezolizumab putem Liste lijekova Fonda solidarnosti.
Profesorica Galić smatra da je riječ o važnom pomaku, ali naglašava kako je pravodobno započinjanje liječenja ključno za ishod bolesti.
„Terapiju za karcinom pluća treba započeti što ranije, bez odgađanja, upravo zbog izrazite agresivnosti i ranog metastaziranja“, poručuje.
„Nemojte čekati da vas zaboli“
Na kraju razgovora za JablanicaLive predstojnica Klinike za plućne bolesti SKB-a Mostar uputila je poruku stanovnicima Hercegovine, posebno dugogodišnjim pušačima i osobama koje pripadaju rizičnim skupinama.
„Moja poruka žiteljima Hercegovine je jednostavna: Nemojte čekati da vas zaboli. Javite se na preventivne preglede pluća. Pluća nemaju receptore za bol i tumor u njima raste tiho. Kada se pojave jasni simptomi, bolest je najčešće već uznapredovala i mogućnosti liječenja su ograničene“, upozorila je Galić.
Istaknula je kako pravodobno prepoznavanje bolesti može značajno promijeniti izglede za uspješno liječenje.
„Prevencija i rana dijagnostika nisu luksuz, one su jedina granica između života i smrti“, zaključila je profesorica Galić u razgovoru za JablanicaLive.
