Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zabrinut je zbog razmjera i brzine širenja epidemije ebole dok raste broj slučajeva zaraze. Od početka nove epidemije je zabilježeno najmanje 500 slučajeva zaraze i 130 smrtnih slučajeva za koje se sumnja da su povezani s ebolom, kazao je šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Također, u ugandskom glavnom gradu Kampali je potvrđena jedna smrt te slučaj zaraze kod dvoje pojedinaca koji su doputovali iz Demokratske Republike Kongo, gdje je u sjeveroistočnoj pokrajini Ituri potvrđeno 30 slučajeva zaraze. “Ove brojke će se mijenjati kako se intenziviraju operacije na terenu, uključujući jačanje nadzora, praćenje kontakata i laboratorijska testiranja”, rekao je Ghebreyesus članovima WHO-a koji se ovog tjedna sastaju u Ženevi.
Sastanak odbora za hitne slučajeve WHO-a je zakazan kasnije u utorak radi rasprave o epidemiji ebole, rekao je Ghebreyesus. Nekoliko je čimbenika koji zabrinjavaju WHO zbog mogućeg daljnjeg širenja zaraze, poput slučajeva u urbanim područjima, uključujući Kampalu i Gomu u Demokratskoj Republici Kongo te sukobom zahvaćenu pokrajinu Ituri, piše Reuters. Slučajevi zabilježeni među zdravstvenim djelatnicima također upućuju na širenje zaraze u medicinskim objektima, kazao je Ghebreyesus.
Što je ebola?
Ebola je rijetka, ozbiljna i često smrtonosna bolest koju uzrokuje virus ebole. Prenosi se izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, bilo živih ili preminulih. U to je uključen i nezaštićen spolni odnos s pacijentima, kod kojih je virusna nukleinska kiselina detektirana i do 193 dana nakon njihovog potpunog oporavka od bolesti.
Stoga stvarna vjerojatnost prijenosa virusa ebole spolnim putem od strane osobe koja je preboljela ebolu nije poznata. Bolest se može dobiti i izravnim kontaktom s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih divljih životinja, živih ili uginulih, poput majmuna, šumskih antilopa i šišmiša. Virus ebole ne prenosi se zrakom poput virusa gripe.
Bolest iznenada započinje dva dana do dvadeset jednog dana nakon izlaganja virusu pojavom groznice, bolova u mišićima, slabosti, glavobolje i grlobolje. Sljedeću fazu bolesti obilježavaju povraćanje, proljev, osip i neispravan rad jetre i bubrega. Neki pacijenti imaju obilna unutarnja i vanjska krvarenja te im prestane raditi više organa. Ne postoji cijepljenje protiv ebole niti specifično liječenje od bolesti, piše na stranicama HZJZ-a.

Rizik od zaraze virusom ebole i kako ga izbjeći?
Uobičajenim kontaktom s ljudima koji ne izgledaju bolesno, na javnim mjestima, ne prenosi se virus ebole. Zaraženi ljudi, u vrijeme inkubacije (prije pojave znakova bolesti), nisu zarazni za okolinu, jer počinju izlučivati virus tek kada se pojave znakovi bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, glavobolja, grlobolja…..). Virusom ebole ne može se zaraziti putem predmeta (osim ako su svježe kontaminirani krvlju i tjelesnim tekućinama bolesnika), namirnica (osim mesa zaraženih životinja) ili kupanjem u bazenu. Komarci ne prenose virus ebole.
Virus ebole jednostavno se uništava sapunom, dezinfekcijskim sredstvima, sunčevim zrakama ili sušenjem. Pranje rublja kontaminiranog tjelesnim tekućinama u perilici za rublje uništit će virus ebole. Virus ebole živi vrlo kratko na površinama koje su na suncu ili posušenim površinama.

