Dok se u javnosti i dalje čeka konačni epilog i rješenje situacije s opasnim otpadom iz Gospića, novi detalji o ekološkom pritisku stižu nakon USKOK-ova vještačenja koje je potvrdilo prisutnost mikroplastike na odlagalištu otpada u Benkovcu. Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa, saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot je u razgovoru koji je vodio Sven Tubak iznio niz teških optužbi na račun nadležnih institucija, poručivši kako je riječ o nezapamćenom ekološkom udaru te da građani još uvijek nisu svjesni stvarnih razmjera katastrofe koja prijeti regiji.
Nakon što je USKOK objavio nalaz i dopunu vještačenja otpada odloženog u kompleksu bivšeg kamenoloma Kukalj u Benkovačkom Selu, vještaci Geotehničkog fakulteta procijenili su da se na lokaciji nalazi više od 6400 tona otpada. Naknadnim istraživanjima potvrđena je i prisutnost mikroplastike izvan granica samog odlagališta, uz upozorenje da razina opasnosti za okoliš nije zanemariva te da će odbačeni materijal, ukoliko ostane izložen oborinama, nastaviti širiti opasna onečišćenja. Iako pitka voda na toj lokaciji za sada nije zagađena, ozbiljan rizik i dalje postoji za ljude na samom terenu.
Osvrćući se na dramatičnu situaciju u Lici i teške posljedice s kojima se lokalno stanovništvo suočava, Troskot je izjavio: “Ako čovjek ima iole malo srca, može samo reći da mi je žao. Stvarno mi je žao da smo bili u pravu. To što sad Lika prolazi jest jednostavno činjenica na što su prije svega Ličani prvi upozoravali gdje su bili stjerani u kut i sami morali raditi testove da bi se potvrdilo ono što su oni govorili da je činjenica – da je Lika, ne samo Lika, nego i Gacka dolina, donji tijek od Like prema Gackoj i prema Senju i sjevernom primorju, da su u velikoj opasnosti.”
Ugrožene strateške zalihe pitke vode i politička odgovornost
Upozoravajući da javnost još uvijek nije svjesna pravih razmjera onoga što se dogodilo u Gospiću, Mostov zastupnik je bez okolišanja poručio: “I da je to najveći bioteroristički čin, usudio bih se reći, u Hrvatskoj je sigurno od samostalnosti, ali i jedan od najvećih u Europi jer ovakav koktel kao takav, koji je u samom silosu, ali i na Rakitovcu, jest nešto što u Europi nije bio slučaj. Ono što zapravo USKOK dokazuje jest bioteroristički čin, zapravo čin države. Tko god da je sudjelovao, a znaju se akteri, ne bi oni mogli ovo napraviti bez direktnog sudjelovanja države na više razina.”
Troskot, koji ovu aferu s otpadom prati već 18 mjeseci, podsjeća da je cijela priča dodatno eskalirala početkom kolovoza najavom podizanja kaznenih prijava protiv svih sudionika, uključujući i talijanske kompanije. Pritom je oštro kritizirao državne institucije zbog dugotrajne inertnosti i izostanka ranijih testiranja na PFAS, koja su građani Gospića na kraju morali financirati iz vlastitih džepova. Govoreći o aktualnom stanju podzemnih voda, napominje: “Ne bih pio vodu iz razloga što za sada još nije došao po dozvoljivim razinama vječna kemikalija u slavine – to je točka broj jedan. Točka broj dva, ona je u podzemnim vodama, a iz podzemnih voda se napajaju jaruge i bunari i nisam siguran jesu li testirali samo na bakterijskoj razini. Međutim, dakle, prije svega nije došlo do slavine. Drugo, na razini Europske unije se smanjuje dozvoljiva razina PFAS-a u slavinama. Treća stvar, to što nije došlo do slavina ne umanjuje opasnost.”
Komentirajući reakciju premijera Andreja Plenkovića i njegovu nedavnu izjavu da će se osobno angažirati nakon početnog umanjivanja problema, Troskot je bio izrazito kritičan: “Još nismo svjesni razmjera i činjenica da premijer u najgoroj situaciji za državu odlazi na jezeru Como i tamo vjerojatno pije kapučino ili što već.” Uredno je rekonstruirao i trasu kojom se sporni otpad kretao: “Prvo se punio silos, to je zemlja koju je kupio Šincek od Hrvatske banke za obnovu i razvoj pomoću kredita. Drugo se napunio Rakitovac što su oni u službenim nekakvim komunikacijama ti vozači nazvali piramida. Oni kad su tako međusobno, oni su nazivali da su napunili piramidu. Napunili su Senj. Dio se odvozio prema Gračacu i Benkovcu, a ono što mi imamo informaciju je da se dio odvozio i prema Otočcu.”
‘Trajno prisutna u slavinama’
Ukoliko opasna “vječna kemikalija” PFAS ipak prodre do vodoopskrbnih slavina, posljedice će biti katastrofalne. Troskot upozorava: “To znači da je trajno prisutna u slavinama i da dugoročno to područje neće biti moguće za živjeti tamo. Ne znam mogu li se drugačije izraziti nego na taj način ako to dođe do slavina. Nije tu sad samo do slavina, tu je problem što te vječne kemikalije najbržu progresiju imaju kroz vodu od ovih svih ostalih kemikalija koje su sve opasne. Pazite, ne možete zanemariti cijanide ili teške metale koji također mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja.” Uz to, naglašava postojanje potencijalne korelacije između odbačenog otpada i porasta broja oboljenja od raka, posebice na području Senja, dok se slični problemi sa zagađenjem tla bilježe i u Varaždinu.
Osvrćući se na nedavne napade gradonačelnika Gospića Darka Milinovića koji ga je optužio da je “verbalni terorist” povezan s trgovačkim lancima s ciljem uništenja ličkih OPG-ova, Troskot uzvraća: “Ja mislim da će on sigurno biti obuhvaćen ovom istragom i da on ovo radi zato što predosjeća da bi mogao dobiti optužnicu nakon ovoga svega, pogotovo nakon što je glavni državni odvjetnik svima poručio, i to mu je bila dobra izjava, da je nemoguće da se ništa nije znalo, da je nemoguće da se takve akumulacije događaju dok si ti tamo župan i da je on zapravo imao dvije važne funkcije u dva važna perioda iskipavanja.”
Za sam kraj razgovora, saborski zastupnik Mosta poslao je snažnu poruku solidarnosti s građanima Like uoči nadolazeće kišne sezone, upozorivši na globalnu i stratešku dimenziju krize: “S time da su ugrožene strateške zalihe pitke vode, to je važno za naglasiti jer, pazite, Dunav isušuje, Drina isušuje, Rajna isušuje, jezera u Europi isušuju, a ovo vam je najveći bazen pitke vode koji se proteže od Gorskog kotara skroz do Dubrovnika. Imate i u Bosni i Hercegovini onu Lašvansku dolinu pa i te podzemne vode koje su tamo. Dakle, strateške zalihe pitke vode su ugrožene i mislim da smo se zaigrali jer je to sigurno resurs koji će od 2030. godine biti vrednovan gotovo na razini nafte.”
