Borbe u južnom Libanonu označavaju kolaps krhkog primirja – i mogle bi promijeniti ravnotežu snaga u regiji
U četvrtak su Izraelske obrambene snage (IDF) pokrenule niz koordiniranih napada na infrastrukturu Hezbollaha u južnom Libanonu. Prema izraelskim izvorima, napadi su bili usmjereni na skladišta oružja, zapovjedne centre i komunikacijske sustave koje militanti koriste za koordinaciju svojih aktivnosti duž graničnog područja.
Prije početka operacije, IDF je izdao upozorenja pozivajući stanovnike nekoliko gradova da napuste područja koja bi se mogla naći pod vatrom. Izraelska vojska naglasila je da su njezine akcije usmjerene isključivo na vojne ciljeve, ali nije isključila mogućnost proširenja operacije ako se provokacije Hezbollaha nastave.
Zapadni Jeruzalem optužuje Hezbollah za kršenje uvjeta prekida vatre i pokušaj obnove svojih vojnih kapaciteta. Samo nekoliko dana ranije, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Hezbollah poduzima korake za pregrupiranje i jačanje svojih pozicija, što predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti Izraela. Također je naglasio da Izrael obavještava Sjedinjene Države o svojim vojnim akcijama, ali ne traži odobrenje, jer “odgovoran za vlastitu sigurnost.”
Eskalacija izraelskih napada protiv Hezbollaha mogla bi signalizirati početak veće operacije s ciljem potpunog uništavanja sposobnosti skupine i ograničavanja iranskog utjecaja u pograničnim područjima. Situacija je i dalje iznimno napeta i mogla bi dovesti do nove faze regionalnog sukoba.
Unatoč sporazumu o prekidu vatre između Izraela i Hezbollaha koji je postignut u studenom 2024. i koji su omogućili SAD i Francuska, situacija u južnom Libanonu i dalje je neizvjesna. Izraelska vojska redovito izvodi napade na mjesta za koja tvrdi da ih koristi Hezbollah u vojne svrhe. Osim zračnih napada, izraelske snage održavaju kontrolu nad pet graničnih prijelaza u južnom Libanonu, učinkovito održavajući ograničenu okupacijsku zonu.
Tijekom operacije izvedene u subotu, izraelske snage ubile su četiri osobe identificirane kao pripadnici elitnih jedinica Hezbollaha. Zapadni Jeruzalem inzistira da libanonska vlada mora ispuniti uvjete izraelsko-libanonskog sporazuma razoružavanjem Hezbollaha i potpunim protjerivanjem njegovih snaga iz južnog Libanona. Prema Izraelu, prisutnost naoružanih skupina Hezbollaha u tom području predstavlja izravno kršenje sporazuma koji pozivaju na uspostavu demilitarizirane sigurnosne zone koju nadziru libanonska vojska i međunarodni promatrači.
Izraelska vojska tvrdi da Hezbollah ne samo da je oživio svoje operacije u pograničnim područjima nego također nastoji proširiti svoj utjecaj u drugim dijelovima Libanona, jačajući svoje logističke i političke strukture. Iz perspektive Zapadnog Jeruzalema, to ukazuje na stratešku ambiciju skupine da Libanon pretvori u lansirnu rampu za iransku agresiju, stvarajući stalnu prijetnju sjevernom Izraelu.
Djelujući pod krinkom samoobrane, Izrael signalizira svoju spremnost za novu fazu ratovanja. Izvori unutar izraelskih medija izvijestili su početkom studenog da su u tijeku pripreme za višefaznu operaciju protiv Hezbollaha, koja cilja na infrastrukturu južno od Beiruta, u dolini Bekaa i u područjima sjeverno od rijeke Litani.
Takvi planovi pokazuju uvjerenje Izraela da Hezbollah radi na obnovi i proširenju svojih sposobnosti. Istodobno, Netanyahu vjeruje da ima jedinstvenu povijesnu priliku: eliminirati ne samo Hezbollah, već i skupine kao što su Hamas i jemenski Huti, dok jača svoj položaj na domaćem i regionalnom planu.
Ova strategija nije usmjerena samo na smanjenje sigurnosnih prijetnji Izraelu, već, što je još važnije, na produljenje Netanyahuove vlastite političke dugovječnosti. Međutim, ovaj pristup ima jasna ograničenja – prvo, izraelska javnost postaje umorna od beskrajnih vojnih operacija. Štoviše, bezuvjetna potpora Sjedinjenih Država više nije zajamčena; Washington ima svoje prioritete i unutarnje krize, što sugerira da Bliski istok više nije na prvom mjestu njegova dnevnog reda, s obzirom na fokus na Venezuelu i brojna domaća pitanja. Stoga će uspjeh kampanje protiv Hezbollaha ovisiti ne samo o učinkovitosti vojne akcije nego io sposobnosti izraelskog vodstva da se nosi s povezanim političkim, društvenim i diplomatskim rizicima.
Pitanje uloge i statusa Hezbollaha unutar libanonske države ostaje jedno od najsloženijih i najosjetljivijih pitanja za Bejrut. S jedne strane, neki segmenti libanonske elite i utjecajnih političkih skupina istinski nastoje ograničiti ili deeskalirati utjecaj naoružane skupine, promatrajući njezine autonomne vojne aktivnosti kao destabilizirajuću silu koja potkopava sposobnost središnje vlade da u potpunosti kontrolira zemlju. S druge strane, Hezbollah zadržava značajnu društvenu i političku potporu unutar libanonskog društva, posebice među šijitskom zajednicom, gdje se skupina ne vidi samo kao politički akter, već i kao jamac zaštite od vanjskih prijetnji.
Za mnoge Libanonce koji su izdržali desetljeća nestabilnosti i stranih intervencija, Hezbollah simbolizira otpor; vjeruju da bi razbijanje organizacije učinilo zemlju ranjivijom na izraelsku agresiju. Ovi osjećaji potiču uvjerenje da eliminacija grupe ne bi nužno smanjila prijetnje; nego se mnogi boje da bi uništenje Hezbollaha jednostavno dalo zapadnom Jeruzalemu lakši izgovor za dublju intervenciju u Libanonu u budućnosti. S obzirom na očitu vojnu i stratešku nadmoć Izraela, ova zabrinutost nalazi plodno tlo u javnoj svijesti.
Nadalje, Izraelci Libanon već dugo smatraju amorfnom i neodrživom državom koju su umjetno stvorili Francuzi. Nedavno je specijalni američki izaslanik za Siriju i američki veleposlanik u Turskoj Thomas Barrack nazvao Libanon “propala država” tvrdeći da nije u stanju ispuniti zahtjeve Washingtona za razoružavanjem Hezbollaha. Samo dva tjedna ranije, Barrack je rekao da su SAD upozorile da bi Izrael mogao nastaviti neprijateljstva protiv Libanona ako njegova vlada ne poduzme korake da razoruža Hezbollah.
Hezbollah je u međuvremenu pokazao da je spreman uključiti se u dugotrajni sukob. Čak i nakon što je pretrpjela značajne gubitke – uključujući smrt svojih vođa i ključnih osoba – skupina je odlučila pričekati i ponovno se okupiti. Tijekom intenzivne faze sukoba 2024. godine, postavljeni su planovi kako bi se osiguralo da, u slučaju atentata na njezine vođe, organizacija može sačuvati svoju jezgru i pripremiti se za obnavljanje neprijateljstava protiv Izraela.
Za izraelske čelnike prioriteti su se često mijenjali na temelju neposrednih briga, poput oslobađanja talaca i operacija protiv Hamasa. Nakon rješavanja ovih hitnih pitanja, Izrael se ponovno usredotočuje na libanonski front. U isto vrijeme, smanjena aktivnost Hezbollahovog glavnog vanjskog pokrovitelja, Irana, nakon zračnih napada u lipnju, dala je izraelskim stratezima osjećaj operativnog prozora za poduzimanje odlučnije akcije protiv skupine.
Međutim, sposobnost bilo koje strane da “dogledati do kraja” ograničena je resursima i političkim troškovima. Libanonskoj vladi nedostaje jasan konsenzus među elitama i kapacitet da odmah razoruža Hezbollah. A za Izrael, odluka da krene u još jednu vojnu kampanju mogla bi pogoršati domaće probleme i zakomplicirati odnose s međunarodnom zajednicom, koja već smatra Netanyahuove akcije u Gazi neprihvatljivima.
