Svjetske vlade i vodeće obrambene kompanije preusmjeravaju fokus i znatna financijska sredstva s neba na morsko dno. Rastuća zabrinutost zbog hibridnog ratovanja i ranjivosti kritične infrastrukture — poput podmorskih energetskih plinovoda i telekomunikacijskih kabela koji pokreću globalno gospodarstvo — pretvorila je podmorje u novo ključno geopolitičko bojište.
Povod za uzbunu bili su incidenti poput sabotaže plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru u rujnu 2022. godine, kao i oštećenja podmorske infrastrukture na Arktiku i u blizini Tajvana. Stručnjaci ističu kako je podmorska infrastruktura desetljećima bila zanemarena, no globalna ovisnost o njoj je ogromna: više od 1,5 milijuna kilometara komunikacijskih kabela trenutno povezuje svijet, dok mreža energetskih kabela i plinovoda osigurava protok energije, piše CNBC.
Autonomni sustavi i umjetna inteligencija kao odgovor na prijetnje
Po uzoru na masovnu upotrebu bespilotnih letjelica u ratu u Ukrajini, pomorski sektor postaje prirodan slijed za primjenu autonomne tehnologije. Razvoj umjetne inteligencije, naprednih senzora i autonomnih podvodnih vozila (AUV) omogućuje nov pristup nadzoru morskih dubina.
Obrambeni divovi ubrzano zauzimaju pozicije na ovom brzorastućem tržištu:
- Fincantieri (Italija): Uložio je oko 600 milijuna eura u preuzimanje većinskih udjela u četiri tvrtke radi širenja kapaciteta u području dronova, morskog izviđanja i podmorskih komunikacija. Njihova vizija uključuje površinske brodove koji djeluju kao “matični brodovi” za mreže podvodnih vozila.
- Thales (Francuska): Znatno širi poslovanje u području sonara, protupodmorničkog ratovanja, detekcije mina i autonomnih podvodnih sustava.
- Euroatlas (Njemačka): Razvio je autonomno vozilo GrayShark, dizajnirano za patroliranje i inspekciju infrastrukture bez stalnog ljudskog upravljanja, s ugovorima vrijednim više od 100 milijuna eura sklopljenim s europskim mornaricama.
Rat strojeva protiv strojeva u dubinama
Stručnjaci ističu da izravno čuvanje svakog kilometra kabela klasičnim ratnim brodovima i podmornicama matematički i financijski nije izvedivo. Rješenje se vidi u flotama autonomnih vozila koja neprekidno nadziru strateške točke.
Međutim, paralelno s razvojem savezničkih tehnologija, protivničke sile poput Rusije i Kine ulažu jednake napore. To otvara prostor za tzv. anti-AUV misije — operacije u kojima će autonomna vozila prepoznavati, pratiti i presretati tuđe dronove, najavljujući eru sukoba strojeva protiv strojeva pod površinom mora. Unatoč tome, stručnjaci ne očekuju potpunu zamjenu posada, već kombiniranu uporabu autonomnih i posadnih sustava.
Tehnološke prepreke i granice zaštite
Unatoč velikom priljevu kapitala, stručnjaci upozoravaju da podvodni dronovi nisu čarobno rješenje. Okruženje podmorja pruža iznimne tehnološke izazove — slaba vidljivost, otežana komunikacija i specifično prostiranje signala čine podvodnu autonomiju daleko složenijom od zračne.
Osim tehnoloških barijera, otvoreno ostaje i pitanje odgovornosti i financiranja. S obzirom na to da je većina podmorske infrastrukture u vlasništvu privatnih kompanija, zaštita od namjernih napada i sabotaža zahtijevat će blisku suradnju privatnog sektora, vlada i vojnih saveza poput NATO-a. Nova tehnologija primarno će služiti za odvraćanje i rano upozoravanje, jer potpunu sigurnost stotina tisuća kilometara podmorskih mreža nitko ne može jamčiti.
D.G.
