STARI GRAD – “Istraživanje i prezentacija podmorja i pomorske baštine Staroga Grada” na otoku Hvaru naziv je projekta kojeg je uz potporu Splitsko-dalmatinske županije kroz Program zaštite i valorizacije pomorske baštine na području SDŽ, od 2019. godine realizirala Javna ustanova Agencija za zaštitu starogradskog polja. Voditeljica istraživanja je Tea Katunarić Kirjakov sa Sveučilišta u Splitu.
Uvala Staroga Grada duboka je i dobro zaštićena uvala od gotovo svih vjetrova. Uz obale zaljeva živjelo se još od prapovijesnih vremena. 385./384.g.pr.Kr. su Grci s otoka Parosa osnovali koloniju, uz veliko plodno polje i rijeku, u dnu uvale današnjeg Starog Grada te su je nazvali Faros. Grci su značajno izmijenili izgled kopna, priobalja i podmorje otoka. Nije sasvim sigurno kako je morska obala uz sam grad izgledala u antičko vrijeme, osim u podmorju uvale Bonj i Sv. Jerolima gdje je jasno vidljiva antička luka i pristanišna obala. Tu se široki starogradski zaljev naglo sužava.
U srednjem vijeku, baš na tom dijelu zaljeva podizao se lanac koji je sprječavao ulazak neželjenih brodova prema gradu. Uvala je najzaštićeniji dio starogradskog zaljeva te je vrlo pogodna za dugotrajno sidrenje brodova. Sondažna sistematska istraživanja antičke obale i luke Farosa, a kasnije rimske Farie pokazala su da je obala građena od monumentalnih zidova i umjetno stvorenog nasipa od kalcificiranih priklesanih tesanaca i ulomaka helenističkog i ranorimskog keramičkog posuđa s ponekim ulomkom stakla, olovnim utezima za mreže, dijelovima kamenih ručnih žrvnjeva, ljušturama školjki te ponekom životinjskom kosti i granom uz stjenovitu obalu. Nalazi svjedoče da je Faros/Faria trgovao sa cijelim Mediteranom. Najdublji kulturni slojevi su prapovijesni, ali još nije jasno da li su i oni povezani s izgradnjom obale ili samo dokazuju da se taj dio starogradske uvale koristio kao pristanište i luka od prapovijesnih vremena te kroz cijelo vrijeme postojanja intenzivnog života grada. Luka se nalazi nedaleko od grada, izvan gradskih zidina kako ne bi ometala gradski život kako i određuju grčki urbanisti.
Istraživanja 2024.g. bila su usmjerena na otkrivanje monumentalne strukture ogradnog zida platoa helenističke i ranorimske luke Farosa/Farie u uvali sv. Jerolima. Ogradni zid napravljen je od priklesanog kamenja veličine do 80×80 cm zidan u suhozidu u visini i do pet redova.
D.G.
