Izraelski premijer Benjamin Netanyahu suočava se s borbom svog života na današnjim izborima dok pokušava uvjeriti birače da je i dalje jedini kandidat sposoban zaštititi ih.
Imidž tog 77-godišnjaka u pogledu sigurnosti gotovo je uništen napadom Hamasa 7. listopada 2023., a njegov glavni suparnik – bivši vojni zapovjednik Gadi Eisenkot – kanalizirao je javni bijes zbog neuspjeha i u anketama se ravnopravno nalazi naspram Netanyahua. Vlada Izraela je bila upozorena na taj mogući napad Hamasa prije nego se dogodio i to od strane nekoliko aktera unutar i izvan države.
Sada najdugovječniji izraelski premijer čini sve što može, ističući podršku Donalda Trumpa, upozoravajući da neprijateljske sile žele njegov poraz i potičući strahove od palestinske države – kojoj se protivi većina Izraelaca – ako njegovi protivnici pobijede.
Njegova izborna kampanja uvelike se oslanjala na jedan slogan, vidljiv na plakatima diljem zemlje: “Ili desnica ili Palestina”.
Izvan kampanje, Netanyahu se suočava s međunarodnom tjeralicom zbog ratnih zločina u Gazi, unutar Izraela dugotrajnim suđenjem za korupciju, a unutar regije spiralnim sukobom na više frontova koji traje već tri godine. Gubitak na izborima bi Benjamina mogao smjestiti u zatvor.
No Netanyahu se nada da će iskoristiti ratove koje je vodio nakon 7. listopada kako bi prikrio taj očiti sigurnosni propust, ističući vojne udarce nanesene Hamasu u Gazi, Hezbollahu u Libanonu i Iranu, podupiratelju tih skupina, protiv kojeg je Izrael dva puta pokrenuo ratove.
Prošli tjedan, nakon što su palestinski naoružani napadači ubili dva izraelska vojnika u blizini Hebrona, Netanyahu je pokrenuo veliku vojnu operaciju na okupiranoj Zapadnoj obali i obećao da će “progoniti teroriste Hamasa” posvuda.
Vanjska politika kandidata
Prema analizama Axiosa i Jerusalem Posta, vanjska politika dvojice kandidata se ne razlikuje značajno. Obojica zagovaraju snažnu izraelsku vojnu nadmoć, suzbijanje Irana i poraz Hamasa. Obojica se protive palestinskoj državi u sadašnjim okolnostima, ali Eisenkot je nešto kritičniji prema neovlaštenim izraelskim naseljima i nasilju izraelskih doseljenika. Eisenkot je skeptičniji prema pokušaju rušenja iranskog režima kao ratnom cilju. Eisenkot naglašava nešto pragmatičniju suradnju sa arapskim državama. Obojica žele zadržati vojnu potporu koju primaju od SAD-a, dok je Eisenkot nešto otvoreniji prema američkim demokratima. Razlika bi moga biti samo ta što Trump otvoreno podržava Netanyahua. Eisenkot bi mogao promijeniti način vođenja diplomacije, ali ne bi značio temeljni zaokret u izraelskoj sigurnosnoj politici.
Rekordna izlaznost
Izlaznost na izborima u Izraelu i dalje je na najvišoj razini u više od 50 godina, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva. Do 14 sati po lokalnom vremenu glasovalo je 44,9 % birača, priopćilo je povjerenstvo, što je najviša izlaznost zabilježena u to doba dana još od 1973. godine.
Prve izlazne ankete očekuju se odmah nakon zatvaranja birališta, oko 22 sata po izraelskom vremenu, odnosno oko 21 sat u Hrvatskoj.
Za formiranje vlade potrebno je najmanje 61 od 120 mjesta u Knesetu, pa bi pregovori o koaliciji mogli potrajati i nakon objave prvih rezultata.
Dok se kampanja privodila kraju, Eisenkot je posjetio grob svoga sina koji je poginuo u Gazi 2023., dok se Netanyahu molio pred Zidom plača. Netanyahu nije zaista pretjerano religiozan lik, ali se snažno poziva na religiju u političke svrhe i sve je češće instrumentalizira.
Duga karijera Netanyahua
Rođen u Tel Avivu 21. listopada 1949., Netanyahu je naslijedio ideološku pozadinu od oca Benziona, bivšeg pomoćnika Zeeva Jabotinskog, vođe takozvane “revizionističke” struje cionizma koja se zalaže za “Veliki Izrael”.
Netanyahu se protivio izraelsko-palestinskom mirovnom procesu iz 1990-ih i na kraju je i pomogao u njegovom ukidanju, čiji je krajnji cilj bio dvodržavno rješenje.
Sada promovira viziju Izraela čije se granice protežu sve do Jordana, izražavajući podršku aneksiji dijelova okupirane Zapadne obale i poduzimajući mjere za poticanje širenja izraelskih naselja koja su ilegalna prema međunarodnom pravu.
Kao mlađi muškarac, Netanyahu je služio u izraelskoj komandoskoj jedinici i borio se u arapsko-izraelskom ratu 1973. godine.
Najvažnija tragedija u njegovom ranom životu dogodila se kada je njegov stariji brat Yonatan, koji mu je bio uzor, poginuo vodeći misiju spašavanja talaca u Entebbeu u Ugandi od strane islamista. “Kad sam čuo da je Yoni umro, osjećao sam se kao da je moj život završio”, kasnije je napisao Netanyahu.
Djelomično odrastao u Sjedinjenim Državama i diplomirao na Massachusetts Institute of Technology (MIT), postao je jedan od najvidljivijih izraelskih glasnogovornika u inozemstvu, pokazujući lakoću pri nastupima u medijima i na američkoj televiziji koja ga prati i danas.
Izabran u parlament 1988., preuzeo je vodstvo desničarske stranke Likud 1993. Godine 1996., na prvim izborima nakon atentata na mirovnog pregovarača Jicaka Rabina, Netanyahu je izvojevao iznenađujuću pobjedu s vrlo malom razlikom i u dobi od 46 godina postao najmlađi premijer u izraelskoj povijesti.
Bio je šef vlade od 1996. do 1999., zatim ponovno od 2009. do 2021., prije nego što se vratio na vlast krajem 2022. okupivši koaliciju koja uključuje nekoć odbačene ekstremiste.
Godinama je Netanyahu tvrdio da temelji izraelske sigurnosti počivaju na vojnoj snazi, ali je također stekao reputaciju opreznog čovjeka.
Netanjahu, koji se čvrsto protivio palestinskoj državi, smatrao je vladavinu Hamasa u Gazi načinom podjele Palestinaca i slabljenja Palestinske uprave sa sjedištem na Zapadnoj obali, koja uživa snažnu europsku podršku.
Napad Hamasa razotkrio je neuspjehe ovog sustava. Kako se rat u Gazi širio, Netanyahu je počeo sukob prikazivati kao generacijsku borbu s ciljem preoblikovanja regije i iskorjenjivanja utjecaja iranske klerikalne države. Posljednjih mjeseci ponavljao je refren da je “promijenio lice Bliskog istoka”.
‘On širi mržnju’
Njegovi pristaše pripisuju mu zasluge za odgovor na najmračniji trenutak Izraela s neviđenom vojnom odlučnošću i za izravno suočavanje s Teheranom — nešto što nijedan od njegovih prethodnika nije učinio.
Kritičari, međutim, kažu da su njegovi postupci uvukli zemlju u nerješive sukobe i učinili je izopćenicom na svjetskoj sceni. Izraelska vanjska politika je izgubila podršku velikog dijela država Europe, a kopni i podrška Izraelu kod američke javnosti.
Njegov suparnik Eisenkot izjavio je da Netanyahu “nije sposoban ostati na dužnosti”. “On širi mržnju, strah i prikazuje svoje suparnike kao neprijatelje Izraela”, rekao je Eisenkot za javnu televiziju Kan.
No Netanyahu i dalje ima moćnog saveznika u američkom predsjedniku Trumpu, kojeg je u Bijeloj kući nazvao “najvećim prijateljem kojeg je Izrael ikada imao”. Dobio je podršku američkog predsjednika 10 dana prije glasanja, a Trump ga je uvjeravao da je on “čovjek kojeg želim uz sebe”.
Ankete pokazuju da je malo vjerojatno da će Netanyahu moći sam formirati vladu. No također je istina i da je desetljećima prkosio predviđanjima i analizama o svom padu.
Na Kanalu 14, privatnoj postaji koja ga bezrezervno podržava, nedavno je izjavio da je ulog ovih izbora “kontinuirano postojanje židovske države, a kako bi se to zajamčilo, morate glasati za osobu koja će obaviti posao”.
Netanyahu u New Yorku održao žestok i prkosan govor
