Iza žičane ograde pruža se golema, zjapeća rana u zemlji. Prije nego što je Google prije nekoliko mjeseci stigao na to područje, na 330 hektara (815 jutara) šume u blizini mjesta Muhos, u ruralnom dijelu sjeverne Finske, raslo je, prema procjenama, četvrt milijuna stabala. Sada ih više nema, piše Miranda Bryant za The Guardian koja je posjetila to područje. Ostatak reportaže prenosimo u cijelosti:
Nakon što je tehnološka kompanija nezakonito iskrčila cijelo područje kako bi izgradila podatkovni centar, pritom uklonivši čak i površinski sloj tla, ostalo je samo golemo prostranstvo blata, izbrazdano tragovima teških strojeva, s lokvama, humcima zemlje, korijenjem i granama. Mještani tvrde da smeđa voda koja otječe s gradilišta završava u potoku koji se ulijeva u rijeku Oulujoki.
“Nema tome kraja. Proteže se unedogled”, kaže Mari Annala, ekologinja iz Finske udruge za zaštitu prirode (SLL), promatrajući snimke nekadašnje šume načinjene dronom s ruba područja.
Čak 145 novih podatkovnih centara u Finskoj
S čak 145 novih podatkovnih centara u različitim fazama planiranja, Finska se našla u samom središtu najnovijeg vala ulaganja tehnoloških kompanija. Osim relativne geopolitičke i geološke stabilnosti te obilja raspoloživog zemljišta, osobito je privlačna i zbog hladne klime, koja omogućuje uštedu na troškovima energije zbog potreba hlađenja procesora računala.
Početkom ovog mjeseca finsko tijelo za izdavanje dozvola i nadzor (LVV) naredilo je Googleu da privremeno obustavi radove u Muhosu i na još jednoj lokaciji, oko 100 kilometara jugoistočno, u selu Otanmäki. Razlog je to što kompanija prije potpune sječe šume nije dovršila obvezne procjene utjecaja na okoliš. Vijest je izazvala široko negodovanje javnosti i otvorila nacionalnu raspravu o tome kakvu bi, ako ikakvu, ulogu Finska trebala imati u globalnoj utrci za izgradnju podatkovnih centara, potrebnih kako bi se pratio ubrzani razvoj umjetne inteligencije.
Prošlog se tjedna Antti Järvinen, direktor Googlea za Finsku, ispričao zbog krčenja šuma, ali ustvrdio da je kompanija postupala “u skladu s najboljim razumijevanjem tada važećih propisa”.
Muhos i Otanmäki dio su Googleova projekta izgradnje infrastrukture za umjetnu inteligenciju vrijednog 13 milijardi eura. Projekt je kritizirao i Donald Trump, koji bi radije vidio da se centri grade u SAD-u te je javno pozvao kompaniju da preispita svoje planove. Riječ je o najvećem projektu takve vrste dosad u toj nordijskoj zemlji.
🇫🇮 Finland is confronting the local cost of a data-center boom.
Finland’s cool climate and relatively cheap, stable electricity have attracted projects from Google, Microsoft and TikTok.
Dozens of energy-intensive data centers are under construction, with many more planned across the country.
The attraction is straightforward: cooler weather can reduce cooling demands, while affordable power improves the economics of running large computing systems. But the projects also turn data centers into infrastructure competitors—developers need dependable grid capacity and local communities must weigh investment and jobs against pressure on electricity and environmental resources.
https://t.co/96oV54cE3F
— Ahmad Shah Mohibi (@WarGuy_) October 22, 2026
Pitanje sve više interesira javnost
Finska vlada, koja je provela opsežna smanjenja javne potrošnje, poticala je ta ulaganja. Prošlog mjeseca, kada su objavljeni Googleovi planovi, finski premijer Petteri Orpo izjavio je da je privlačenje investicija “glavni prioritet” te da se “vrijednost podatkovnog gospodarstva proteže daleko izvan izravnih ulaganja”. Prema njegovim riječima, sporazum s Googleom “donijet će dugoročne koristi objema stranama”.
Međutim, otkrića o Googleovu nezakonitom postupanju potaknula su zabrinutost javnosti zbog posljedica takvih dogovora za obližnje zajednice, cijena energije za finska kućanstva i prirodnog okoliša, koji je važan izvor nacionalnog ponosa. Pitanje izgradnje podatkovnih centara vjerojatno će postati jedna od ključnih tema predizborne kampanje kada Finci u travnju izađu na birališta.
Annala procjenjuje da je, uz 250.000 posječenih stabala u Muhosu, dodatnih 150.000 stabala posječeno u Otanmäkiju. Budući da su stabla posječena nezakonito, drvo s tih dviju lokacija, kaže ona, ne može se prodavati pogonima za preradu drva. Ovaj je slučaj otvorio i pitanje zašto se finski obnovljivi izvori energije koriste za opskrbu međunarodnih korporacija.
Više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se traži stroža regulacija podatkovnih centara i uvođenje naknade kojom bi se lokalnim zajednicama nadoknadila šteta nanesena okolišu. Nakon izbijanja skandala Orpo je događaje u Muhosu opisao kao “hladan tuš”.
Hanna Halmeenpää, predsjednica upravnog odbora Finske udruge za zaštitu prirode, rekla je da nije mogla vjerovati kada je doznala da je Google prekršio zakon. “U početku nisam mogla vjerovati”, rekla je. “Nikada nisam čula da je neka kompanija u Finskoj učinila nešto slično”.
Objasnila je da se finski sustav u velikoj mjeri oslanja na povjerenje, za koje smatra da ga je Google iskoristio. “Kupili su golemo zemljište i jednostavno ga počeli krčiti, tek tako”, rekla je. “To je čista bahatost i nevjerojatno je”.
Brzina kojom su se događaji odvijali šokirala je zemlju, dodala je. “Mnogi samo gledaju vijesti i pitaju jedni druge: ‘Što se sada događa? Što možemo učiniti? Moramo li doista prihvatiti sve te projekte podatkovnih centara u Finskoj?”
Jussi Kangasharju, voditelj Odsjeka za računarstvo na Sveučilištu u Helsinkiju, rekao je da podatkovni centri otvaraju razmjerno malo radnih mjesta, što može potaknuti lokalno gospodarstvo, ali da su koristi na nacionalnoj razini minimalne.
“Za Finsku zapravo nema nikakve koristi”, rekao je. “Riječ je o međunarodnim kompanijama koje pružaju usluge međunarodnim korisnicima. Vrlo malo poreza na dobit ostaje u Finskoj. Podatkovni centri u konačnici donose vrlo malo koristi bilo kome osim svojim operaterima”. Budući da zakonodavstvo još uvijek kaska za razvojem događaja, projekti se nastoje pokrenuti što je brže moguće.
Što od toga ima lokalna zajednica?
Neki pozivaju na osnivanje središnjeg tijela koje bi koordiniralo projekte podatkovnih centara, umjesto da se toliko ovlasti odlučivanja prepusti općinama, koje će vjerojatno prednost dati neposrednim potrebama vlastitog područja.
U Muhosu i Otanmäkiju ima ljudi koji podupiru projekte zbog radnih mjesta i prihoda od poreza na zemljište koje bi trebali donijeti lokalnoj zajednici. Ipak, mnogi smatraju da su ih općinske vlasti iznevjerile.
Antti Jakonen, stanovnik Muhosa, rekao je da, premda posječena stabla čine tek malen dio ukupnih šumskih površina Finske, odlučno prigovara načinu na koji je sve provedeno. “Učinjeno je na pogrešan način. Američki stil. Bez imalo razuma. Baš nimalo”, rekao je.
Bivši poduzetnik i ribar želi da Google nadoknadi štetu tako što će pomoći obnoviti lokalnu populaciju lososa, uništenu prije nekoliko desetljeća izgradnjom hidroelektrana.
U Otanmäkiju se posljedice za prirodu i svakodnevni život stanovnika itekako osjećaju. Kada su stabla posječena, vukovi koji su ondje živjeli počeli su dolaziti u selo, kaže 53-godišnja Anni Ranta, čija obitelj ondje živi generacijama.
Ovo nekadašnje rudarsko naselje poznato je po rijetkim zemnim elementima. Obitelj Ranta živi u središtu sela, pokraj crkve s trokutastim tornjem i nekadašnjeg bara koji je već godinama zatvoren. Mirna šuma nekoć se protezala kilometrima od sela. Sada se selom razliježe buka građevinskih radova na Googleovu gradilištu, na kojem je šuma potpuno iskrčena.
“Vukovi su počeli dolaziti u selo jer su sve divlje životinje napustile šumu”, rekla je Ranta. “Pobjegle su. Brine me i buka koju će stvarati podatkovni centri jer je tlo ovdje stjenovito. Čak i dok ovdje stojimo i razgovaramo”, dodala je, lupajući nogama o tlo, “zvuči kao bubanj”.
Toliko se protivi Googleovu dolasku da razmišlja o preseljenju. Strahuje i da bi podatkovni centar mogao učiniti selo metom Rusije, s kojom Finska dijeli dugu granicu: “Ne želim ih ovdje”, rekla je govoreći o Googleu. “Ne želim ih u Finskoj uopće. Ne sviđa mi se cijela ta ideja umjetne inteligencije, svijet koji se mijenja i način na koji se mijenja. Sve se odvija prebrzo”.
Njezin otac, Pentti Korhonen, umirovljeni vodič za izlete u divljini, rekao je da je voda u potoku posmeđila otkako je šuma uništena. “U Finskoj uopće nema potrebe za podatkovnim centrima. Podatkovni centri nam uopće nisu potrebnI”, rekao je.
Vesa Hyyryläinen, predsjednik lokalnog ogranka Finske udruge za zaštitu prirode, rekao je da su troprsti djetlići koji su se gnijezdili u šumi zbog krčenja ostali bez svojeg staništa.
“Svi mi koji se bavimo zaštitom prirode jako smo zabrinuti zbog političke situacije i politike u Finskoj”, rekao je biolog i stručnjak za riblje orlove. “Pitam se zašto moramo žrtvovati toliko prirode. Sve se previše lako prepušta drugima”.
Ipak, rekao je da razumije zašto vlasti nastoje privući nove izvore ulaganja i otvoriti radna mjesta, s obzirom na starenje stanovništva u toj regiji. “Mladi odlaze u Helsinki, Berlin i Pariz”, rekao je. “Ljudi je tako malo. Moramo nešto žrtvovati”.
Veli-Matti Uski, glavni direktor finskog Ministarstva okoliša, izjavio je da vlada “prati opći razvoj sektora [podatkovnih centara], primjenu odgovarajućih propisa te je spremna predložiti izmjene zakonodavstva kada se za to pokaže potreba”.
Google je izjavio da na lokaciji u Muhosu poduzima mjere za zaštitu kvalitete vode te da ondje planira zasaditi stabla na površini od 130 hektara. Zaštitnici prirode smatraju da je to premalo da bi se ostvario ikakav stvaran učinak u usporedbi sa štetom prouzročenom sječom.
Glasnogovornik kompanije izjavio je: “U Finskoj poslujemo već 15 godina i oduvijek smo nastojali ispuniti ili premašiti zahtjeve koji se odnose na prostorno planiranje, zaštitu okoliša te zdravlje i sigurnost”, tvrdi.
“Nakon što smo 6. listopada primili dopise LVV-a, obustavili smo pripremne radove u Muhosu i Kajaaniju [gdje se nalazi lokacija u Otanmäkiju] te smo LVV-u podnijeli službeni odgovor kojim potvrđujemo obustavu radova”, poručuju iz Googlea. “U potpunosti ćemo postupiti u skladu sa zahtjevima LVV-a u ovom slučaju. Veselimo se nastavku aktivnog i otvorenog dijaloga sa svim nadležnim tijelima kako bismo ojačali naše partnerstvo s Finskom i lokalnim organizacijama”, tvrde.
Umjetna inteligencija – alat koji mijenja geopolitiku
