Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump trebao bi se sljedećega tjedna u Pekingu sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, dok obje države nastoje stabilizirati odnose opterećene napetostima oko trgovinskih odnosa, Tajvana i rata s Iranom.
Čelnici kompanija i analitičari ne očekuju velike pomake na summitu, premda bi moglo doći do nekih pozitivnih pomaka, poput produljenja trgovinskog primirja potpisanoga u listopadu. Posjet, koji će trajati od 14. do 15. svibnja, bit će prvi posjet jednoga američkog predsjednika Kini u gotovo deset godina.
Kako piše Reuters, Trump će nastojati ishoditi trgovinske ustupke iz Pekinga uoči kongresnih izbora u studenome. Obje države rade na uspostavi mehanizma Trgovinskoga vijeća čiji je cilj pronaći proizvode koji bi povećali trgovinsku razmjenu, a da pritom ne ugroze nacionalnu sigurnost ili ključne opskrbne lance nijedne strane.
Trumpove prijetnje
Među prijedlozima se nalaze moguće kineske kupnje američke peradi, govedine i poljoprivrednih kultura koje nisu soja, kao i obveza kupnje 25 milijuna metričkih tona soje godišnje tijekom sljedeće tri godine. Sjedinjene Države također žele da Kina kupuje zrakoplove tvrtke Boeing
te američki ugljen, naftu i prirodni plin.
Kina već dulje vrijeme vodi pregovore s Boeingom o sporazumu koji bi, prema izvorima iz industrije, mogao uključivati 500 zrakoplova 737 MAX i desetke širokotrupnih letjelica. Sporazum, koji godinama stagnira zbog Trumpovih prijetnji da će Kini uskratiti pristup ključnim rezervnim dijelovima za motore, čeka potpisivanje, izjavio je Dennis Wilder, viši suradnik na Georgetown University.
Peking želi da Sjedinjene Države ublaže ograničenja izvoza naprednih poluvodiča te je izrazio zabrinutost zbog zakonskoga prijedloga kojim bi se Kini uskratio pristup ključnoj opremi za proizvodnju čipova. Sjedinjene Države, s druge strane, žele da Peking dopusti isporuke rijetkih zemnih metala i kritičnih minerala američkim kompanijama. Kineske kontrole izvoza rijetkih metala izazvale su ozbiljne poremećaje u američkoj automobilskoj i zrakoplovnoj industriji.
Instrumenti pritiska
Obje zemlje u međuvremenu jačaju gospodarske instrumente pritiska koji bi tijekom pregovora mogli poslužiti kao dodatna poluga. Washington je u ožujku pokrenuo istrage o navodnim viškovima industrijskih kapaciteta i uporabi prisilnoga rada u Kini. U travnju je američko Ministarstvo financija uvelo sankcije jednoj kineskoj rafineriji zbog kupnje iranske nafte te zaprijetilo sekundarnim sankcijama kineskim bankama koje omogućuju takve transakcije.
Peking je uzvratio pravnim protumjerama. Premijer Li Qiang u travnju je potpisao dva nova propisa kojima se vlastima daju široke ovlasti za istrage stranih kompanija, vlada i pojedinaca koji nastoje premjestiti svoje opskrbne lance izvan Kine. Ti bi se propisi također mogli koristiti za odmazdu protiv zapadnih sankcija kineskim tvrtkama u inozemstvu.
Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da će dvojica predsjednika razgovarati i o ratu s Iranom te je pozvao Kinu da se „pridruži međunarodnoj operaciji” radi otvaranja Hormuškoga tjesnaca međunarodnoj plovidbi. Rat, koji Peking smatra odgovornošću Washingtona da ga okonča, ugrozio je kineske energetske opskrbne pravce i mogao bi opteretiti kineske odnose sa zemljama Perzijskoga zaljeva.
Ipak, premda je Peking iza kulisa nastojao uvjeriti Iran da prošloga mjeseca u Pakistanu započne mirovne pregovore sa Sjedinjenim Državama, analitičari smatraju da Kina ne želi ostaviti dojam da postupa po Trumpovim željama.
‘Najveća točka rizika’
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi ovoga je tjedna boravio u Pekingu te je kineskoga ministra vanjskih poslova Wang Yia izvijestio o razgovorima sa Sjedinjenim Državama. Wang je tijekom razgovora s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom naglasio važnost tajvanskoga pitanja za Kinu, opisavši demokratski upravljani otok kao „najveću točku rizika” u odnosima dviju država. Sjedinjene Države trebale bi, rekao je Wang, „održati svoja obećanja i donijeti ispravne odluke kako bi otvorile novi prostor za kinesko-američku suradnju”.
Kina smatra Tajvan svojim teritorijem i nikada nije isključila uporabu sile radi stavljanja otoka pod svoju kontrolu. Tajpej snažno odbacuje kineske tvrdnje i ističe da jedino stanovnici Tajvana mogu odlučivati o svojoj budućnosti. Osobe uključene u pripreme Trumpova posjeta tvrde da Peking privatno signalizira Trumpovoj administraciji da promijeni američku formulaciju o tajvanskoj neovisnosti.
Nisu željele otkriti pojedinosti, ali su navele da je riječ o zahtjevu sličnom onome koji je Xi uputio bivšem američkom predsjedniku Joeu Bidenu na summitu 2024. godine. Tada je Xi zatražio od Bidena da američko stajalište bude formulirano kao „protivimo se neovisnosti Tajvana”. Trenutačna američka formulacija glasi da Sjedinjene Države „ne podupiru” neovisnost Tajvana.
