Izbori u dvije njemačke savezne pokrajine u nedjelju donijeli su velike gubitke vodećim njemačkim demokršćanima, čiji se kancelar Friedrich Merz nalazi pod pritiskom da zadrži poziciju, ali i krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku (AfD) podalje od vlasti. Donosimo informacije i zaključke izbora sastavljene od članaka France 24, Reuters i Die Welt.
Upitna pozicija Merzu do kraja mandata
Rezultati predstavljaju velik udarac za Merza i njegov CDU, čiji su birači u velikom broju prešli AfD-u, sve sumnjičaviji da 70-godišnji kancelar može ponovno pokrenuti njemačko gospodarstvo i smanjiti troškove života.
Suočen s najnižom razinom potpore koju je neki njemački kancelar imao otkako se vode službena mjerenja, Merz, koji je i sam ishod izbora opisao kao “katastrofu”, pod pritiskom je da provede obećane reforme, dok se sve glasnije traži njegova ostavka nakon manje od 17 mjeseci na dužnosti.
Iako je Merz poručio da ostaje na čelu vlade i da će nastaviti provoditi svoj reformski program, nedjeljni izborni poraz otvara pitanja o njegovu položaju unutar CDU-a. Rezultat stranke u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju bio je najgori na bilo kojim pokrajinskim izborima još od 1949. godine.
Merzov oslabljeni položaj na čelu najveće i najmoćnije članice Europske unije mogao bi dodatno oslabiti jedinstvo Unije u trenutku kada krajnje desne stranke i dalje jačaju, odnosi sa Sjedinjenim Državama znatno su zahladili, a gospodarski pritisci rastu.
AfD učvršćuje vodeću poziciju
AfD je znatno ojačao u obje savezne pokrajine te postao najjača stranka u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, gdje je više nego udvostručio rezultat u odnosu na 2021. godinu.
AfD, koji je već najjača stranka u nacionalnim anketama s potporom od 29 posto, privukao je birače obećanjima o odlučnijem protjerivanju stranaca koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj, kao i zalaganjem za povratak jeftinoj ruskoj energiji te promicanjem konzervativnijih vrijednosti usmjerenih na tradicionalni model obitelji.
Međutim, velike stranke odbijaju ulaziti u koalicije s AfD-om u okviru strategije svojevrsnog, tako nazvanog “sanitarnog kordona”, zbog čega je malo vjerojatno da će ta stranka doći na vlast u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju ili u Berlinu, gdje je završila na trećem mjestu.
Sastavljanje koalicija postaje sve teže
Kako AfD dobiva na snazi, a birači sve više raspodjeljuju glasove među većim brojem stranaka, stabilnu većinu postaje sve teže sastaviti.
Preliminarni rezultati pokazuju da će budućoj vladi u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju za funkcioniranje biti potrebne tri stranke.
Takva fragmentacija zahtijevat će veću spremnost na kompromis u zemlji koja je tradicionalno funkcionirala kroz dvostranačke vlade. Trostranačka “semafor-koalicija” iz 2021., prva takva na saveznoj razini, raspala se nakon manje od tri godine.
Ovo je drugi put u samo dva tjedna da je AfD osvojio najveći udio glasova na izborima u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini. Ranije ovog mjeseca pobijedio je u Saskoj-Anhaltu, čime je dodatno ojačao zamah uoči saveznih izbora koji bi se trebali održati 2029. godine.
Strategija „sanitarnog kordona“ dosad je držala AfD podalje od vlasti, no sve šira privlačnost stranke među biračima otvorila je pitanje može li takva strategija i dalje opstati.
Ove promjene prisiljavaju konkurentske stranke da razmatraju alternativne koalicijske aranžmane. U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju najizglednija opcija zasad je da drugoplasirani Socijaldemokrati (SPD) postojećoj koaliciji s Ljevicom pridruže i Zelene.
U Berlinu bi pobjednička Ljevica mogla sastaviti većinu sa SPD-om i Zelenima.
Gospodarska zabrinutost odražava se na rezultate izbora
Slabo stanje njemačkog gospodarstva postaje sve važniji čimbenik na izborima, a birači diljem političkog spektra frustrirani su visokim troškovima života i gospodarskom neizvjesnošću.
Kampanja u obje savezne pokrajine odvijala se u sjeni naglog rasta cijena goriva povezanog sa sukobom na Bliskom istoku te desetaka tisuća novih otkaza u njemačkoj industriji. Godine gospodarske stagnacije navele su dio birača da se okrene strankama izvan političkog centra.
U Berlinu je Ljevica (Die Linke) privukla birače naglašavajući problem nedostatka stambenog prostora u gradu. Obećala je izgradnju novih pristupačnih stanova, prisilno smanjenje najamnina za nekretnine čije su najamnine 20 posto ili više iznad lokalnog prosjeka te ograničavanje kratkoročnog turističkog najma. S 25,7 posto glasova više nego udvostručila je rezultat iz 2023. (12,2 posto) i ostavila CDU na 18,8 posto. Stranka Ljevica je u Berlinu osvojila 48% glasova među mladima (25-34). Njemački državni Deutsche Welle ih naziva “populistima” baš kao i AfD.
Njihova kandidatkinja Elif Eralp, 45-godišnja odvjetnica turskog podrijetla, sada ima realne izglede da postane prva lijeva gradonačelnica Berlina.
I AfD je “kapitalizirao” na ekonomskim pitanjima i pridobio je birače prijedlogom obnove plinovoda Sjeverni tok iz Rusije, koji završava u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. Stranka tvrdi da bi ponovno puštanje plinovoda u rad i povratak ruskog plina snizili troškove energije.
Birači se okreću od političkog centra
I krajnje lijeva stranka Die Linke ostvarila je snažan rast, dok su frustrirani birači napuštali etablirane stranke.
U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju Die Linke je, prema anketi za javni servis ARD, preuzela 28.000 birača Merzova konzervativnog CDU-a i 45.000 birača socijaldemokratskog SPD-a.
Ti podaci pokazuju da stranka sve više privlači tradicionalnu radničku bazu SPD-a.
Premijerka Mecklenburga-Zapadnog Pomorja Manuela Schwesig iz SPD-a rekla je da su protivljenje pomoći Ukrajini i potpora ugašenom projektu plinovoda Sjeverni tok s Rusijom bili dva razloga zbog kojih su se birači u toj bivšoj istočnonjemačkoj pokrajini okrenuli AfD-u.
U Berlinu je SPD, prema preliminarnim podacima, izgubio oko 36.000 birača koji su prešli Ljevici. Zeleni, koji često imaju ključnu ulogu u sastavljanju većina u njemačkoj politici, izgubili su 51.000 birača u korist iste stranke.
Alternativa za Njemačku prvi put dobiva 30% potpore u nacionalnoj anketi; pogledajte na što je spao Merz
