Dok se kontejnerski terminal Rijeka Gateway u javnosti predstavlja kao moderan i ekološki infrastrukturni projekt, dio građana koji žive u njegovoj neposrednoj blizini upozorava na svakodnevne probleme – intenzivno svjetlosno onečišćenje koje dopire u stambene prostore te pojačanu buku, osobito u noćnim i vikend satima.
Građani navode da su osobito u večernjim i vikend satima izloženi pojačanoj razini buke te intenzivnoj rasvjeti koja dopire do stambenih objekata, što, kako ističu, utječe na kvalitetu života u naselju.
Portal Javno Dobro piše kako je još 7. kolovoza 2025. godine, prije početka komercijalnog rada terminala, upućen je službeni dopis s pitanjima vezanima uz:
– svjetlosno onečišćenje i usmjeravanje rasvjete
– moguće mjere prilagodbe i tehnička rješenja
– te tko i na koji način provodi mjerenja buke i utjecaja na okoliš
Do dana objave ovog teksta, na navedeni dopis nije zaprimljen odgovor.
Građani i dalje postavljaju ključna pitanja:
– tko provodi mjerenja buke i svjetlosnog onečišćenja s terminala
– postoje li javno dostupni podaci o razinama buke i svjetlosnog onečišćenja
– na koji način se provodi nadzor utjecaja na okolna naselja
Rok prošao, odgovor izostaje
Nakon postupka pred Povjerenikom za informiranje, doneseno je rješenje od 26. ožujka 2026. godine kojim je poništeno ranije rješenje Lučke uprave i predmet vraćen na ponovni postupak.
Lučka uprava Rijeka do danas nije postupila po navedenom rješenju u zakonskom roku od 30 dana, niti su dostavljene tražene informacije ili novo očitovanje.
Prema dostupnim informacijama iz postupka, riječ je i o projektu u kojem sudjeluju javna sredstva, zbog čega se dodatno naglašava potreba transparentnosti i dostupnosti podataka o:
- trošenju javnih sredstava – u nacrtu proračuna RH za 2026. godinu stoji isplata iz državnog proračuna u iznosu od 1,8 milijuna koncesionaru Rijeka Gateway od strane Lučke uprave Rijeka
- ugovornim obvezama i nadzoru koncesionara
- provedbi mjera zaštite okoliša
“Javno Dobro” piše i kako su svi građani RH prema dostupnim informacijama financirali ovaj kontejnerski terminal javnom novcec već pri samoj izgradnji u iznosu od 186 milijuna eura.
Akcijski plan buke
“Javno Dobro” nadalje podsjeća kako Zakon o zaštiti od buke predviđa obvezu izrade i provedbe odgovarajućih mjera zaštite za ovakve zahvate i to temeljem članka 7. kojim je terminal dužan izraditi Akcijski plan buke, što je Lučka uprava kažu također odbila.
Nameće se stoga pitanje provodi li terminal zakone i postoji li akcijski plan buke za kontejnerski teminal koji je s radom započeo u rujnu 2025. godine, a koji su svi građani Republike Hrvatske prema dostupnim informacijama financirali spomenutim javnim novcem u iznosu od 186 milijuna eura
Riječ je svakako o pitanjima koja se odnose na:
- zaštitu zdravlja i kvalitete života građana
- buku i svjetlosno onečišćenje
- te transparentnost u korištenju i nadzoru javne infrastrukture
Građani stoga ne osporavaju razvoj infrastrukture, ali ističu da razvoj mora biti usklađen s propisima i uz transparentan nadzor utjecaja na okoliš i postavljaju ključno pitanje:
“Kako je moguće da se podaci o buci i svjetlosnom onečišćenju te sustav nadzora ne dostavljaju građanima, unatoč zakonskim procedurama i rješenju Povjerenika?”
J.T.
