Primorsko-goranska županija ovih dana potpisivala ugovore vrijedne 2,1 milijun eura za ulaganja u pomorsko dobro (nadamo se ne u nadohranu plaža), no Rijeka je ostala van igre. Zašto?
Rijeka naime nikada nije osnovala svoju ŽLU. A posljednji vlak za to otišao je 2023. godine, kada su izmjene zakona praktički onemogućile osnivanje novih županijskih lučkih uprava na području županija.
I dok tako drugi gradovi i mjesta preko svojih lučkih uprava povlače novac za rive, komunalne vezove, šetnice i uređenje obale, Rijeka nema institucionalni alat kojim bi uopće mogla sudjelovati u toj utakmici, piše Rijeka Danas.
Na području grada doduše djeluje jedna LU, ali ona je državna. Njezina primarna zadaća nije razvoj obale za potrebe građana Rijeke, nego organizacija i upravljanje lučkim i pretovarnim djelatnostima od strateškog interesa države.
Ključan problem Rijeke
Luka jest strateški važna za Hrvatsku i širu regiju, ali stanovnici Rijeke od nje imaju sve manje konkretne koristi. Građani Rijeke najviše osjećaju negativne posljedice lučkog sustava – zakrčene prometnice, buku, svjetlosno onečišćenje, gubitak kontakta s morem i sve manju dostupnost obale.
Istodobno moderne luke, zbog automatizacije i tehnoloških procesa, zapošljavaju sve manje ljudi. Globalizacija je dodatno promijenila ekonomsku sliku pa ni velik dio uslužnih djelatnosti više ne mora biti smješten uz samu luku. Čak ni koncesijske naknade od velikog dijela lučkih aktivnosti ne završavaju u gradskom proračunu, nego u državnom.
Rijeka u suprotnom smijeru
U gotovo svim većim europskim lučkim gradovima posljednjih desetljeća traje proces vraćanja povijesnih lučkih prostora građanima. Stare operativne zone pretvaraju se u javne prostore, marine, kulturne četvrti i gradske rive.
U Rijeci se događa upravo suprotno, problematizira Rijeka Danas.
Planiraju se nova nasipavanja mora, što u prijevodu znači novi metri operativne obale, ali i dodatno udaljavanje građana od mora uz koje žive. Grad koji je nastao na moru sve više ostaje bez stvarnog kontakta sa svojom obalom.
Pitanje je, zašto nema interesa gradskih vlasti za upravljanje vlastitom obalom?
Godinama ne postoji ozbiljna gradska politika razvoja komunalnih vezova, gradske rive ili pomorske infrastrukture za građane. Jedini koji se u praksi bave vezovima jesu športska ribolovna društva, ali ona održavaju postojeće stanje i nemaju ni financijske ni prostorne kapacitete za širenje i ulaganje u nove kapacitete.
Primorsko-goranska županija Gradu Rijeci nudila je i konkretno rješenje – povezivanje riječkog bazena s postojećom lučkom upravom u Opatiji ili Bakru, čime bi se zaobišlo zakonsko ograničenje o osnivanju nove lučke uprave.
Odgovor iz Grada nije stigao. Ni pozitivan ni negativan. Rijeka danas tako, paradoksalno, ima jednu od najvažnijih luka na Jadranu, ali istovremeno sve manje stvarne kontrole nad vlastitom obalom.
J.T.
