Više od 3500 robota svakodnevno prevozi robu između skladišnih regala i stanica za prikupljanje u skladištima poljske modne grupacije LPP u Poljskoj i Rumunjskoj. Pritom prelaze ukupno 51.000 kilometara dnevno. Automatizacija je odgovor na snažan rast internetske trgovine i sve veće zahtjeve za brzinom i učinkovitošću distribucije, piše IntelliNews.
Roboti rade prema sustavu “roba do čovjeka” (engl. goods-to-person), dopremajući proizvode izravno do zaposlenika umjesto da oni hodaju skladišnim prolazima. Prema Sebastianu Sołtysu, predsjedniku uprave LPP Logisticsa, takav je pristup povećao produktivnost komisioniranja pet puta, a brzinu sortiranja robe oko tri puta.
Skladišni regali visoki su 12 metara i omogućuju pohranu do 250 artikala po četvornom metru, dok tradicionalna skladišta s regalima visine oko dva metra imaju kapacitet od približno 65 artikala. Početna flota od 555 robota povećana je više od šest puta u samo 12 mjeseci.
Trend internetske trgovine pokreće automatizaciju
Glavni razlog ulaganja u automatizaciju jest rast internetske prodaje. Njezin udio u prihodima LPP-a porastao je na 25–30 %, a tijekom 2025. skladišta grupacije obradila su 60 milijuna narudžbi na 35 tržišta.
Promijenila se i struktura poslovanja. Dok je logistika ranije bila usmjerena uglavnom na opskrbu fizičkih trgovina i brenda Reserved, rast sve više predvodi cjenovno pristupačniji brend Sinsay. LPP je pokrenuo i internetsku tržišnu platformu Sinsay Marketplace, čiji bi se dio narudžbi vanjskih prodavatelja od 2027. trebao obrađivati u skladištima grupacije.
Velik broj različitih artikala, veličina i nepredvidiva potražnja dodatno otežavaju skladišne procese. Tradicionalna ABC analiza zaliha, koja proizvode razvrstava prema brzini obrtaja, nije dovoljna za takvu strukturu asortimana.
Automatizaciju potiču i rastući troškovi rada te nedostatak zaposlenika. U Poljskoj je stopa nezaposlenosti u svibnju 2026. iznosila rekordno niskih 2,5 %, zbog čega poduzeća sve više ulažu u robotiku i digitalizaciju.
Wrocław postaje logističko središte
Donja Šleska, osobito područje oko Wrocława, razvila se u važno logističko središte zahvaljujući položaju između Berlina, Praga i Varšave te dobroj prometnoj povezanosti.
Krajem trećeg tromjesečja 2025. regija je raspolagala s 5,3 milijuna četvornih metara suvremenoga skladišnog prostora, uz stopu nepopunjenosti od 10,7 %. Internetska trgovina činila je približno 42 % zakupa skladišnog prostora.
Godišnja osnovna zakupnina iznosila je oko 55 eura po četvornom metru, što je znatno manje nego na glavnim logističkim tržištima Njemačke (86 eura) i Češke (90 eura). Prednosti regije uključuju autocestu A4 i intermodalni terminal u Kątyju Wrocławskom, povezan s važnim europskim lukama i tržištima.
Među najvećim ulagačima su Amazon i kineski internetski trgovac Shein. Amazonov logistički centar u Dobromierzu prostire se na 200.000 četvornih metara i opremljen je s više od 5000 robota. Shein je 2025. zakupio 79.000 četvornih metara skladišnog prostora, a njegove operacije u Donjoj Šleskoj podupiru najmanje 5000 radnih mjesta.
Slovenija pri samom vrhu automatizacije
Važno distribucijsko središte razvija se i u Rumunjskoj. LPP-ov logistički centar površine 65.000 četvornih metara u Bukureštu može skladištiti do 7,5 milijuna artikala i obraditi više od 80.000 narudžbi dnevno. Opskrbljuje šest tržišta jugoistočne Europe.
Unatoč ulaganjima, industrijska robotizacija u regiji još zaostaje za zapadnom Europom. Poljska je 2023. imala 71 industrijskog robota na 10.000 zaposlenih u prerađivačkoj industriji, u usporedbi s 415 u Njemačkoj. Slovenija je znatno naprednija, s 315 robota na 10.000 zaposlenih u 2024., iznad prosjeka Europske unije od 231.
Robotika, umjetna inteligencija i digitalne simulacije skladišta
U automatiziranim skladištima LPP-a različite skupine robota obavljaju pojedine faze procesa: prevoze spremnike, odlažu ih na visoke regale, dopremaju do komisionih stanica i sortiraju proizvode prema narudžbama kupaca. Sustav upravljanja skladištem prati položaj svakog spremnika i smanjuje mogućnost pogrešaka.
Važnu ulogu ima i umjetna inteligencija. LPP je razvio digitalnu veriju skladišta, odnosno njegovu vjernu virtualnu simulaciju, radi optimizacije sortiranja a i kretanja zaposlenika. Time su prijeđene udaljenosti zaposlenika smanjene gotovo 30 %, a učinkovitost komisioniranja povećana 20 %. Rješenje je naknadno uvedeno u sva skladišta grupacije namijenjena internetskoj trgovini.
Algoritmi danas određuju optimalne putanje robota i lokacije za skladištenje proizvoda. Umjetna inteligencija koristi se i za predviđanje potražnje, raspodjelu zaliha između skladišta i trgovina te obradu carinske, prijevozničke i računovodstvene dokumentacije.
Digitalni “klonovi” skladišta omogućuju ispitivanje različitih scenarija prije ulaganja u novu opremu. Primjerice, moguće je provjeriti može li sustav sortiranja podnijeti očekivani porast narudžbi tijekom predbožićnog razdoblja. Procjenjuje se da takva rješenja mogu povećati produktivnost oko 20 % u kratkom roku, odnosno do 40 % unutar četiri godine.
Automatizacija bez izgradnje novih skladišta
Primjer češkog internetskog trgovca Rohlik pokazuje da robotizacija ne zahtijeva nužno izgradnju novog objekta. U njegovu skladištu u Pragu, koje dnevno obrađuje oko 7000 narudžbi, uvedeni su autonomni mobilni roboti tvrtke Brightpick. Oni dopremaju spremnike do robotskih ruku koje uz pomoć 3D skenera i umjetne inteligencije prepoznaju i izdvajaju proizvode za pojedine narudžbe.
Sustav je projektiran za 600 komisionih operacija na sat. Pritom su zadržani postojeći regali visine dva metra, izbjegnuta je skupa rekonstrukcija skladišta, a instalacija je provedena u nekoliko tjedana bez prekida poslovanja.
Ovaj primjer pokazuje da se automatizacija može postupno uvoditi i u postojeće objekte, uz manja ulaganja i bez potpunog preuređenja skladišne infrastrukture.
Istodobno se mijenjaju zahtjevi prema projektantima i investitorima. Suvremena skladišta trebaju imati ojačane podove, dovoljan kapacitet električnog napajanja i raspored prostora prilagođen robotima. Raste i potražnja za objektima projektiranima prema posebnim zahtjevima korisnika, poznatima kao BTS (Built-to-Suit) i BTO (Built-to-Own).
Humanoidni roboti zasad nisu efikasni
LPP je tijekom 2024. i 2025. u logističku infrastrukturu uložio 1,7 milijardi poljskih zlota, odnosno oko 385 milijuna eura. Cilj je ostvariti povrat ulaganja u robotiku unutar tri godine.
Međutim, tvrtka ne uvodi svaku novu tehnologiju bez prethodne provjere njezine ekonomske opravdanosti. Testiranja humanoidnih robota i automatiziranih sustava za istovar kontejnera zasad nisu pokazala zadovoljavajuće rezultate.
Primjerice, robot za pretovar robe na transportnu traku već je nakon deset sati rada bio manje učinkovit od ljudskog radnika. Dodatni troškovi punjenja i zamjene baterija, održavanja i tehničke podrške produljili bi razdoblje povrata ulaganja. Slični problemi uočeni su kod robota za istovar kontejnera.
Isplativost automatizacije ovisi o količini narudžbi, troškovima rada, složenosti zaliha, troškovima integracije i pouzdanosti sustava. Važna je i mogućnost primjene istog rješenja u više skladišta.
Automatizacija pritom ne znači nužno smanjenje ukupnog broja zaposlenih. U novim logističkim centrima Amazona i Sheina očekuje se zapošljavanje tisuća ljudi. U LPP-u roboti dopremaju robu do ergonomskih radnih mjesta, smanjuju fizičko opterećenje zaposlenika i mogućnost pogrešaka.
Istodobno raste potreba za zaposlenicima koji mogu nadzirati automatizirane procese, upravljati flotama robota i analizirati podatke. Očekuje se veća potražnja za stručnjacima za umjetnu inteligenciju, robotiku i sigurnost na radu.
Perspektive razvoja logistike u jugoistočnoj Europi: uloga Hrvatske
Razvoj automatizirane logistike u Poljskoj i Rumunjskoj otvara mogućnosti za daljnja ulaganja u jugoistočnoj Europi.
Prema analizi CBRE-a, proizvodnja je i dalje glavni izvor potražnje za industrijskim prostorom u regiji, dok internetska trgovina predstavlja manji, ali brzo rastući segment.
Rumunjska, Hrvatska, Srbija i Bugarska imaju potencijal privući nova ulaganja zahvaljujući dostupnosti radne snage, operativnim troškovima i blizini europskih tržišta. Hrvatska i Slovenija dodatnu prednost ostvaruju pristupom jadranskim lukama Rijeci i Kopru.
Važne ulazne točke za robu koja dolazi iz Europe, Azije i Bliskog istoka predstavljaju luke Constanța, Koper i Rijeka.
Ipak, ulaganja ograničavaju nepovoljniji uvjeti financiranja i geopolitička neizvjesnost. Investitori i dalje prednost daju glavnim gradovima, u kojima je koncentriran najveći dio suvremenih skladišnih kapaciteta.
Širenje robotike na Balkan ovisit će ponajprije o količini narudžbi i mogućnosti opravdanja početnih ulaganja, osobito na manjim tržištima.
Budućnost: integracija tehnologije
LPP planira tijekom 2027. otvoriti četvrti distribucijski centar u Poljskoj, opremljen s više od 1000 robota. Imat će kapacitet skladištenja veći od osam milijuna artikala i mogućnost otpreme više od 400.000 odjevnih predmeta i modnih dodataka dnevno.
Rohlik se, s druge strane, sve više usmjerava na razvoj softverskih rješenja za centralizirano upravljanje skladišnim operacijama u stvarnom vremenu, uz što manju potrebu za specijaliziranim osobljem na pojedinim lokacijama.
Vodeća logistička poduzeća u regiji zasad se usredotočuju na provjerene tehnologije. Humanoidni roboti i automatizirani sustavi za istovar ostaju u drugom planu dok njihova ekonomska opravdanost ne postane jasnija. Budućnost logistike stoga neće ovisiti samo o broju robota u skladištima, nego ponajprije o uspješnoj integraciji robotike, umjetne inteligencije, kvalitetnih podataka i učinkovitih informacijskih sustava.
‘Roboti prave robote’: Kina izradila više industrijskih robota nego ostatak svijeta zajedno
