Moskva tvrdi da ne planira napasti zapadne zemlje, ali upozorava da bi eventualni izravni sukob s Europom imao katastrofalne posljedice. Ruski diplomat Sergej Rjabkov optužio je EU i NATO za pripreme za rat te ustvrdio da pojedine zapadne strukture žele ubrzati scenarij mogućeg sukoba.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da bi eventualni rat između Rusije i Europe mogao vrlo brzo prerasti u katastrofu. Govoreći na okruglom stolu o militarizaciji Europe, održanom pod okriljem OESS-a, poručio je da Moskva ne namjerava napasti zapadne zemlje, ali da će odgovoriti ako bude suočena s agresijom.
“Mi nikome ne prijetimo niti namjeravamo ikoga napasti u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, kao ni u bilo kojem trenutku u budućnosti. Ali ako se suočimo s agresijom, bit ćemo prisiljeni odgovoriti”, izjavio je Rjabkov, prenosi ruska državna novinska agencija TASS.

‘Spremni smo za rat s Europom’
Ipak, njegova poruka Europi bila je znatno oštrija kada je govorio o mogućnosti izravnog sukoba. “Europa se priprema za rat. Ako ga započne, spremni smo na takav razvoj događaja. Međutim, taj bi rat bio vrlo kratak”, poručio je ruski diplomat, ne objašnjavajući detaljnije što bi takav scenarij konkretno značio.
Rjabkov je ustvrdio da se u zapadnim političkim i sigurnosnim krugovima sve češće govori o mogućnosti oružanog sukoba s Rusijom oko 2029. ili 2030. godine. Prema njegovim tvrdnjama, postoje i snage koje žele da se takav scenarij ostvari znatno ranije.
“Otvoreno se govori da postoji velika vjerojatnost oružanog sukoba s nama oko 2029. ili 2030. godine. Istodobno postoje signali da određene snage na Zapadu pokušavaju ubrzati takav scenarij i ostvariti ga u roku od dvije godine, kao odgovor na dosljedan napredak Rusije prema ostvarivanju ciljeva njezine specijalne vojne operacije”, ustvrdio je.
Kao jedan od razloga pogoršanja sigurnosne situacije naveo je prekid izravnih vojnih kontakata Rusije i članica NATO-a te sve veći broj vojnih vježbi. Prema njegovim podacima, tijekom 2025. godine pod okriljem NATO-a održano je najmanje 120 vježbi, dok je u državama članicama provedeno više od 700 nacionalnih vojnih manevara.
Rjabkov je optužio europske političke elite da širenjem straha od Rusije opravdavaju povećanje vojne potrošnje i militarizaciju društva.
“Rusofobiju su pretvorili u robu koja se može prodavati i u pokretačku snagu militarizacije”, rekao je.

Rusija tvrdi da se Europa priprema za veliki rat
Velik dio njegova obraćanja odnosio se na ubrzano povećavanje europskih vojnih kapaciteta. Tvrdi da članice NATO-a i Europske unije prilagođavaju industriju i gospodarstvo potrebama obrane te ulažu goleme iznose u naoružanje, vojne baze i infrastrukturu.
“Zemlje NATO-a i Europske unije krenule su u ubrzanu militarizaciju koja obuhvaća sve ključne aspekte života. Industrijska proizvodnja, a zapravo i cjelokupno gospodarstvo, prilagođavaju se ratnim potrebama. Stotine milijardi dolara i eura godišnje troše se na povećanje oružanih snaga, ponovno naoružavanje, proširenje postojećih i izgradnju novih baza te prilagodbu prometne i skladišne infrastrukture vojnim zadaćama”, rekao je.
Istodobno je ustvrdio da europske države imaju ozbiljne poteškoće u provedbi takvih planova, od nedostatka novca i sirovina do ograničenih proizvodnih kapaciteta obrambene industrije.
“Osuđujemo napore zemalja EU-a i NATO-a da se pripreme za rat protiv Rusije. Međutim, vidimo i probleme s kojima se na tom putu suočavaju. Te prepreke i ograničenja višestruki su, od nespremnosti građana da postanu ‘topovsko meso’ do poteškoća s financiranjem, od ozbiljnog nedostatka sirovina i energije do ograničenih kapaciteta obrambene industrije”, izjavio je.
Ukrajinu nazvao pijunom Zapada
Govoreći o ratu u Ukrajini, Rjabkov je optužio zapadne države da ne samo što vojno pomažu Kijevu nego i sudjeluju u upravljanju ratnim operacijama. Posebno je upozorio na razvoj dalekometnog preciznog oružja, autonomnih sustava i umjetne inteligencije kroz suradnju europske i ukrajinske vojne industrije.
“Zemlje NATO-a i EU-a duboko su uključene u vojni sukob u Ukrajini, praktički njime upravljaju i snose odgovornost za njega”, rekao je.
Ukrajinu je pritom nazvao “pijunom Zapada, koji je već godinama pod njegovom kontrolom”, tvrdeći da europske države nastoje produljiti rat kako bi dobile vrijeme za jačanje vlastitih vojnih kapaciteta.
Ruski diplomat posebno se osvrnuo i na Baltičku regiju, gdje je optužio zapadne zemlje za provokativne aktivnosti i stvaranje prepreka ruskoj plovidbi. Najozbiljnije upozorenje odnosilo se na Kalinjingradsku oblast, rusku eksklavu smještenu između Poljske i Litve.
“Znamo za planove naših protivnika za blokadu i druge destruktivne poteze usmjerene protiv Kalinjingradske oblasti. Nitko ne bi smio sumnjati da bi pokušaji njihove provedbe bili izravan put u katastrofu”, upozorio je.
Unatoč oštroj retorici, Rjabkov tvrdi da Moskva želi izbjeći izravan sukob s Europom, ali ne namjerava odustati od svojih sigurnosnih zahtjeva.
“Danas, kao i uvijek, nastojimo izbjeći novi sukob, ali ne po cijenu ugrožavanja ruskih interesa”, poručio je, pozivajući europske prijestolnice na dijalog i upozoravajući da bi nekontrolirana militarizacija mogla dovesti do katastrofalnog razvoja događaja.
