Od početka ruske invazije na Ukrajinu, međunarodna politika je zauvijek promijenjena. Nekadašnji saveznici sad se gledaju maltene preko nišana, a trenutno nema nikakvih naznaka da bi do mira i suradnje moglo doći.
Upravo je zato i zanimljivo to što je ruski list Vzgljad sastavio je i objavio popis “Ocjene neprijateljskih vlada” kako bi pokazali razliku, kako navode, između država koje se svjesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su na to odluku “protiv njihove volje natjerale vanjskopolitičke okolnosti”.
Njihov popis uključuje isključivo države i teritorije koje se nalaze na popisu neprijateljskih zemalja objavljenom još 2021. godine. Prvo mjesto zauzela je Velika Britanija sa 75 bodova, a tako visoko mjesto su dobili zbog sankcija uvedenih ruskim naftnim kompanijama, ali i činjenicom da se aktivno zalažu za prijenos ruskih sredstava u korist Ukrajine i isporučuje oružje Kijevu. Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto, s indeksom od 70 bodova. Ruski medij navodi kako je razlog za to što aktivno pružaju financijsku pomoć Ukrajini. Na trećem mjestu nalaze se Nizozemska i Estonija sa 65 bodova.
Hrvatska na sedmom mjestu
Četvrto mjesto dijele Latvija, Češka i začuđujuće SAD, koji su dobili 55 bodova. Ruski medij navodi kako razlog za takvu poziciju leži upravo u tome što je SAD donio odluku da privremeno obustavi vojnu pomoć Ukrajini. No, ne treba zaboraviti kako američki predsjednik Donald Trump u više navrata hvalio sa svojim prijateljstvo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te iskazivao bliskost s njime.
Najviše zemalja nalazi se pak na petom mjestu. Danska, Italija, Kanada, Litva, Poljska, Finska i Švedska dobile po 50 bodova, a slijedi potom na šestom mjestu Norveška i Belgija. Hrvatska se zajedno sa Španjolcima i Grcima nalazi na sedmom mjestu s osvojenih 40 bodova. Na osmom mjestu se nalazi Portugal i Slovenija s 35 bodova, dok se još niže nalaze Mađarska i Luksemburg s 30 bodova. Ono što je zanimljivo da nas popisu nema čak dviju članica Europske unije, a to su Slovačka i Cipar.
Vzgljad podsjeća kako je ruski ministar Sergej Lavrov istaknuo da se Rusija postupno odmiče od korištenja pojma “neprijateljske zemlje” te da naglasak stavljaju na termin “neprijateljska vlada”, čime žele omogućiti da se država u cjelini ne identificira kao neprijateljska. Ruski predsjednik Vladimir Putin imao je sličan stav, a to je da “nemaju neprijateljskih zemalja, već neprijateljskih elita”.neprijateljske elite”.
Odnos Rusije i Hrvatske
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je osude čitavog svijeta, među ostalim i Hrvatske. Hrvatska je podržala Europsku uniju, čija je članica, kao i Sjevernoatlanski savez (NATO) u njihovoj promjeni pristupa prema službenoj Moskvi otkad je počela invazija. Hrvatska je tako u travnju 2022. godine protjerala 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja, dok je Moskva na to odgovorila tako što su protjerali o pet diplomata iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi.
Vlada Republike Hrvatske od početka ruske agresije podržava i pomaže Ukrajini, a dosad joj je donirala 14 paketa vojne pomoći vrijednih 214 milijuna eura.

