Finska je pozvala američke dužnosnike da buduće sigurnosne obveze prema Ukrajini ne opisuju kao „slične članku 5”, upozoravajući da bi takva formulacija mogla potkopati klauzulu o međusobnoj obrani koja je temelj NATO saveza, navodi se u diplomatskoj depeši State Departmenta do koje je došao POLITICO.
Depeša od 20. siječnja upućuje na zabrinutost pojedinih političkih krugova zbog formulacija koje se koriste tijekom mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve te pokazuje koliko su pojedine fraze osjetljive u području nacionalne sigurnosti, čak i kada dužnosnici pokušavaju pojednostaviti objašnjenja različitim publikama.
Prema depeši, koju je američko veleposlanstvo u Helsinkiju poslalo u Washington, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen o toj je temi 19. siječnja razgovarala s američkim zastupnicima Jackom Bergmanom i Sarah Elfreth, članovima Odbora za oružane snage Zastupničkog doma.
Dugoročna strateška prijetnja
Valtonen je naglasila finsko stajalište da Rusija predstavlja „dugoročnu stratešku prijetnju” te je upozorila na opasnost „slabog” mirovnog sporazuma za Ukrajinu koji bi otežao njezinu sposobnost obrane od buduće ruske agresije, navodi se u dokumentu.
Istodobno je upozorila protiv korištenja formulacije „slično članku 5” u kontekstu sigurnosnih jamstava za Ukrajinu nakon rata. Kako se navodi, upozorila je da bi to moglo dovesti do miješanja NATO-ovih jamstava iz članka 5 s bilateralnim sigurnosnim obećanjima koja bi Ukrajina mogla dobiti. U depeši se citira i njezina izjava da bi trebala postojati „zaštitna barijera” između NATO-a i budućih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. Slične poruke kasnije je, prema dokumentu, iznio i finski ministar obrane.
Članak 5 ključna je odredba NATO-a koja propisuje da se oružani napad na jednu od 32 članice saveza smatra napadom na sve članice. NATO je tu odredbu aktivirao samo jednom, nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. godine.
Sadržaj dokumenata otkriva i zabrinutost drugih finskih dužnosnika koji ističu da žele pomoći Ukrajini u obrani, ali smatraju da je koncept sigurnosnog „jamstva” ozbiljnije pitanje na koje zasad nisu spremni pristati.
Jedan finski dužnosnik izjavio je da ured ministrice Valtonen ne komentira povjerljive razgovore, ali je naglasio dugogodišnji cilj Helsinkija da Ukrajina u konačnici postane članica NATO-a.
„Cilj Finske je osigurati da Ukrajina dobije što snažnije sigurnosne aranžmane i jamstva koja će podržati održiv i trajan mir”, rekao je dužnosnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. „Finska smatra da je budućnost Ukrajine u NATO-u.”
Bivši NATO-ovi dužnosnici i analitičari smatraju da depeša odražava rastuću zabrinutost u više država o tome kako bi suradnja s Ukrajinom nakon rata mogla dugoročno utjecati na pojedine zemlje.
Jedan od mogućih problema je, kako navodi bivši NATO-ov dužnosnik Edward Wrong, to što „korištenje pojma članak 5 u drugim kontekstima implicira uključenost NATO-a koja zapravo nije dio predloženih aranžmana”. Dodao je da „Finska i mnoge druge članice NATO-a žele jasno naglasiti da je članak 5 jedinstven za NATO”. State Department odbio je komentirati slučaj.
Američka zastupnica Sarah Elfreth, koja je sudjelovala na sastanku s Valtonen, nije izravno govorila o tom razgovoru, ali je u izjavi poručila da joj je iz brojnih sastanaka jasno kako su NATO saveznici, novi i stari, „posvećeni zajedničkom cilju obrane partnera od ruskog i drugih neprijateljskih utjecaja”. Jack Bergman odbio je komentirati.
Prednosti i nedostatci članka 5
Analitičari upozoravaju da korištenje članka 5 kao usporedbe ima i prednosti i nedostatke, posebno zbog različitih stavova unutar NATO-a o Ukrajini. Situaciju dodatno komplicira činjenica da će sigurnosnu pomoć Ukrajini u bliskoj budućnosti vjerojatno pružati pojedine države ili skupine država, ali ne i NATO kao organizacija.
Stručnjak sa Sveučilišta Maryland Josh Shifrinson smatra da bi pozivanje na članak 5, čak i uz dodatak „sličan”, moglo opozicijskim političkim skupinama dati argumente za napade na vlade.
Postoji i mogućnost da bi Rusija mogla testirati što takva formulacija zapravo znači.
Ako bi Rusija pokrenula neki oblik oružanog napada, a države koje podupiru Ukrajinu imale poteškoća s odgovorom, to bi moglo otvoriti pitanja o snazi NATO-ova članka 5, upozorila je Rachel Ellehuus, bivša dužnosnica američkog Ministarstva obrane zadužena za NATO.
Dodatno, europske članice NATO-a svjesne su skeptičnog stava američkog predsjednika Donalda Trumpa prema savezu. One reagiraju na njegove zahtjeve za povećanjem izdvajanja za obranu te su preuzele najveći dio pomoći Ukrajini. Zbog gospodarskih neizvjesnosti u nadolazećim godinama, postavlja se pitanje koliko će moći nastaviti podupirati Ukrajinu.
„Pretpostavljam da Finci ne žele davati obećanja koja možda neće moći ispuniti”, rekla je Ellehuus. Glasnogovornici NATO-a odbili su komentirati.
Finska je jedna od najnovijih članica NATO-a, a savezu se pridružila nakon što je Rusija 2022. pokrenula opsežnu invaziju na Ukrajinu.
U depeši se finska ministrica vanjskih poslova prikazuje kao čvrsta prema Rusiji, državi s kojom Finska dijeli granicu dugu oko 1330 kilometara.
„Ne bismo smjeli biti naivni i misliti da će se promijeniti, posebno ako se sankcije ukinu i Rusija ponovno politički i gospodarski ojača”, citira se Valtonen.
Iako se vode pregovori između SAD-a, Ukrajine i Rusije u različitim formatima, ruski predsjednik Vladimir Putin još nije pristao na ozbiljan prekid vatre te i dalje postavlja zahtjeve koje mnogi Ukrajinci smatraju neprihvatljivima za postizanje mirovnog sporazuma.
