Ukrajina je svoju kampanju napada dronovima na rusku energetsku infrastrukturu proširila na područje koje se dosad smatralo gotovo nedodirljivim. Ukrajinske snage napale su dva postrojenja za preradu plinskog kondenzata udaljena više od 3000 kilometara od ukrajinske granice.
Ukrajinske Snage za specijalne operacije objavile su 9. rujna da su uspješno napale postrojenja Novi Urengoj i Purovski u Jamalo-Nenečkom autonomnom okrugu, neposredno južno od Arktičkog kruga. U Kijevu su operaciju opisali kao najdublji ukrajinski napad na ruski teritorij od početka sveobuhvatne invazije, prenosi Kyiv Independent.
Ruski guverner Jamalo-Nenečkog autonomnog okruga Dmitrij Artiuhov potvrdio je da je industrijsko postrojenje u Novom Urengoju bilo meta napada te da je nakon napada izbio požar. Prema njegovim riječima, nema poginulih ni ozlijeđenih, dok se razmjeri štete još procjenjuju. Ruske vlasti, međutim, nisu neovisno potvrdile ukrajinske tvrdnje da su pogođena oba navedena postrojenja.
Za Moskvu je, osim same štete, posebno zabrinjavajuća udaljenost koju su dronovi prešli. To otvara pitanje mogu li se u budućnosti na meti naći i još udaljeniji projekti, među njima i ključni ruski LNG projekt Jamal.
Prodor u srce ruske plinske industrije
Jamalo-Nenečki autonomni okrug središte je ruske industrije prirodnog plina. Iz te regije dolazi oko četiri petine ukupne ruske proizvodnje, a ondje se nalaze i neka od najvećih plinskih polja na svijetu. Regija je premrežena postrojenjima za preradu, plinovodima te infrastrukturom za izvoz energenata.
Postrojenje za preradu kondenzata u Novom Urengoju, kojim upravlja ruski državni plinski div Gazprom, projektirano je za preradu 19,5 milijuna tona sirovine godišnje.
Druga meta, postrojenje Purovski, u vlasništvu privatne plinske kompanije Novatek, prerađuje oko 13,4 milijuna tona deetaniziranog kondenzata godišnje.
Purovski je važan dio Novatekova poslovanja s tekućim ugljikovodicima. Plinski kondenzat proizveden na poljima kompanije cjevovodima se doprema u postrojenje, gdje se prerađuje u stabilni kondenzat i tekuće komponente prirodnog plina. Velik dio stabiliziranog kondenzata potom se željeznicom prevozi do Novatekova kompleksa Ust-Luga na obali Baltičkog mora, gdje se dalje prerađuje ili izvozi, piše NewsBase, portal koji je uglavnom bavi temama energetike.
Napadi 9. rujna dogodili su se znatno južnije od Novatekovog najvećeg izvoznog projekta, terminala Jamal LNG u Sabetti na poluotoku Jamal. Sabetta je od Novog Urengoja udaljena gotovo 600 kilometara zračnom linijom.
Jamal LNG ima kapacitet proizvodnje od 17,4 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina godišnje, a plin dobiva iz obližnjeg plinskog polja Južni Tambej.
Najnoviji ukrajinski napad, međutim, pokazuje da dronovi velikog dometa sada mogu prodrijeti duboko u tu udaljenu arktičku regiju.
Ukrajinski proizvođač oružja Fire Point tvrdi da su njegovi dronovi FP-1 tijekom napada prešli više od 3200 kilometara, što je više od njihova ranije javno objavljenog operativnog dometa. Točne lokacije s kojih su dronovi lansirani, kao ni njihove putanje, nisu objavljene.
Jamal postaje još važniji u uvjetima ograničene opskrbe LNG-om
Svaka ozbiljnija prijetnja projektu Jamal LNG imala bi posljedice daleko izvan granica Rusije.
Jamal LNG najveći je ruski projekt proizvodnje ukapljenog prirodnog plina. Njime upravlja Novatek, zajedno s partnerima TotalEnergiesom, kineskim CNPC-om i kineskim Fondom Puta svile.
Paradoksalno, Europa je upravo sada posebno ovisna o tom projektu, dok se Europska unija istodobno priprema potpuno ukinuti uvoz ruskog plina.
Tijekom prvih šest mjeseci ove godine EU je primio 9,97 milijuna tona LNG-a iz Jamala, kroz 136 isporuka. To je 16 posto više nego u istom razdoblju prošle godine i predstavlja rekord za prvu polovicu godine. Prema podacima Kplera koje je objavio Reuters, više od 97 posto LNG-a iz Jamala isporučenog tijekom tog razdoblja završilo je u lukama Europske unije.
Ta bi ovisnost trebala uskoro završiti. EU je već zabranio nove i kratkoročne kupnje ruskog LNG-a, dok izuzeća za postojeće dugoročne ugovore istječu 1. siječnja 2027. Nisu sve države oduševljene tim planom. Do tada, međutim, Jamal ostaje iznimno važan izvor plina za europsko tržište.
Svaki ozbiljniji poremećaj proizvodnje ili izvoza iz Jamala dodatno bi pritisnuo globalno tržište plina, koje je već suočeno s velikim problemima zbog blokade Hormuškog tjesnaca. Zbog te blokade obustavljen je dio globalne trgovine LNG-om koji odgovara približno petini ukupnog svjetskog prometa, pri čemu najveći dio te količine dolazi iz Katara.
Burze su reagirale na vijesti o napadima. Cijena nizozemskog TTF plina za isporuku u prvom sljedećem mjesecu 10. rujna skočila je iznad 80 eura po MWh, na razinu kakva nije viđena od kraja 2022. godine, prenosi Welt. Trgovci su, čini se, počeli uračunavati i mogućnost nove prijetnje ruskom izvozu LNG-a.
Ukrajina mijenja strategiju
Napad također pokazuje mogući zaokret u ukrajinskoj strategiji.
Kijev je dosad velik dio svojih napada usmjeravao na ruski naftni sektor. Rafinerije, skladišta goriva i izvozni terminali relativno su veliki i nepokretni ciljevi. Njihovo onesposobljavanje može smanjiti dostupnost goriva na ruskom domaćem tržištu, ali i smanjiti prihode Moskve od izvoza. Učinci tih napada postaju sve vidljiviji.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) 11. rujna smanjila je procjene ruske proizvodnje sirove nafte za 125.000 barela dnevno u 2026. te za 235.000 barela dnevno u 2027. godini. Kao jedan od čimbenika navela je kontinuirane ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu.
Prirodni plin, međutim, predstavlja znatno složeniji cilj. Ruska plinska infrastruktura rasprostranjena je na golemom području, često tisućama kilometara udaljenom od Ukrajine. Osim toga, nagli pad ruskog izvoza plinovodima prema Europi već je smanjio stratešku vrijednost napada na dio zapadne izvozne infrastrukture, uključujući i TurkStream.
Za razliku od plina koji se transportira plinovodima, ruski LNG i dalje u velikim količinama stiže na svjetsko tržište te Moskvi donosi vrijedan prihod u stranoj valuti. Jamal LNG pritom je uspio izbjeći operativne probleme koji su pogodili noviji projekt Arctic LNG-2, koji je pod američkim sankcijama.
Zbog toga bi uspješan napad na Sabettu ili na povezanu pomorsku i brodarsku infrastrukturu imao znatno izravniji učinak na sposobnost Rusije da svoj plin prodaje na međunarodnom tržištu.
Za sada nema dokaza da Kijev planira napad na Yamal LNG.
Još jedna potencijalna meta mogao bi biti Arctic LNG-2, smješten na Gidanski poluotok, s druge strane Obskog zaljeva u odnosu na Jamal. No riječ je o manje značajnom cilju. Postrojenje trenutačno radi samo s dijelom svojeg ukupnog kapaciteta od 13,2 milijuna tona LNG-a godišnje, koliko iznose kapaciteti njegova dva dovršena proizvodna vlaka.
Rusija revitalizira izvoz iz ogromnog arktičkog LNG projekta
