NATO savez neće javno precizno definirati točku u kojoj bi napad aktivirao njegovu klauzulu o kolektivnoj obrani jer bi to pomoglo protivnicima da izračunaju koliko mogu eskalirati bez izazivanja savezničkog odgovora, rekao je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Mark Rutte.
Tu, pomalo nespretnu konstataciju koja je u dvorani izazvala smijeh, iznio je tijekom rasprave Vijeća za globalna pitanja u Chicagu u Des Moinesu, Iowi, u utorak, 22. rujna.
Objasnio ju je riječima da dvosmislenost ostavlja prostor za različita tumačenja o tome kako bi se odredba mogla primijeniti ovisno o okolnostima. Izjavu možete pogledati na platformi X.
„Članak 5. je namjerno dvosmislen, tako da nikada nikome nećemo točno reći kada se članak 5. točno aktivira ili ne“, rekao je Rutte.
U raspravi, koju je moderirao predsjednik čikaškog vijeća Leslie Vinjamuri, sudjelovao je i američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker, a fokus je bio usmjeren na budućnost saveza i njegovoj važnosti za američku sigurnost.
Njemački general izabran za čelnika Vojnog odbora NATO-a
NATO drži mogućnosti odgovora u tajnosti
Rutte je rekao kako NATO ima sve mogućnosti odgovora potrebne za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, ali je upozorio da će neke savezničke akcije ostati nevidljive jer neće biti javno objavljene.
Odgovor saveza također ne bi nužno odražavao izvorni napad, rekao je. NATO bi mogao koristiti ili simetrične mjere – odgovarajući sličnim sredstvima – ili asimetrične koje uključuju drugačiju vrstu političkog, ekonomskog, kibernetičkog ili vojnog pritiska.
Prema Rutteu, saveznici bi mogli odabrati mjere osmišljene za nametanje troškova bez otkrivanja svojih punih sposobnosti ili obavještajnih podataka.
Što zahtijeva članak 5.
Članak 5. utvrđuje da se oružani napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve članice.
Međutim, aktiviranje odredbe ne zahtijeva od svakog saveznika da poduzme potpuno istu akciju ili automatski objavi rat. Ugovor kaže da svaka članica mora pomoći napadnutom savezniku poduzimanjem bilo koje akcije koju smatra potrebnom, što može (dakle i ne mora) uključivati upotrebu oružane sile – piše ukrajinski medij Kyiv Post.
U službenom objašnjenju članka 5 NATO-a stoji da savez od slučaja do slučaja utvrđuje predstavlja li incident oružani napad.
Odredba je primijenjena samo jednom, nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.
Rutte je prethodno naglasio da je sama obveza kolektivne obrane jasna, dok NATO namjerno izbjegava objavljivanje detaljnih uvjeta za njezinu aktivaciju.
Rusija testira prag
Komentari dolaze usred sve većih upozorenja da bi Rusija mogla koristiti neosporne incidente s dronovima ili raketama, kibernetičke napade i sabotaže kako bi testirala spremnost NATO-a da brani svoje članice bez pokretanja konvencionalne invazije.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je kako obavještajne procjene ukazuju na to da bi Moskva mogla izvesti “hibridne” napade dronovima i raketama na zemlje koje podržavaju Ukrajinu, a zatim ih predstaviti kao nesreće.
Prema Tusku, takve operacije mogle bi imati za cilj uvjeriti europska društva da je Članak 5 “više teoretski nego praktičan” i potkopati povjerenje u kolektivnu obranu NATO-a.
Bloomberg: Rusija gomila balističke rakete za skoro uništavanje ukrajinskog grijanja
