Bijela kuća navodno je signalizirala smanjenje iračkih prihoda od izvoza nafte ako se bivši premijer Nouri al-Maliki vrati na vlast
SAD je upozorio Irak na moguće gospodarske posljedice ako se bivši premijer Nouri al-Maliki vrati na vlast, izvijestio je u utorak Bloomberg pozivajući se na izvore.
Prošlog mjeseca, irački šijitski blok u parlamentu nominirao je 75-godišnjeg al-Malikija, kojeg Washington smatra previše bliskim Iranu, za treći mandat, vjerojatno osiguravajući njegov povratak nakon što bude izabran novi predsjednik. Al-Maliki je služio dva uzastopna mandata kao premijer od 2006. do 2014. – prvi čelnik kojem je to pošlo za rukom od invazije koju su predvodile SAD 2003. – a prethodno je obnašao i druge dužnosti u kabinetu.
Bijela kuća je posljednjih dana pojačala pritisak na Bagdad, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem, i upozorili da bi al-Malikijev povratak mogao potaknuti financijske mjere, uključujući ograničenja prihoda od izvoza nafte.
Poluga datira još od posljedica katastrofalne američke invazije na Irak, koja je stavila prihode od nafte u Irak pod američki nadzor i efektivno dala Washingtonu nadzor nad 90% proračuna zemlje. Izvoz se polaže na račun u Banci saveznih rezervi New Yorka u ime iračkog Ministarstva financija i njime upravlja središnja banka, financirajući plaće, mirovine i državnu potrošnju.
Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da će Washington “više ne pomaže Iraku” ako se al-Maliki vrati na dužnost, optužujući ga za progon “lude politike i ideologije.” Iran je navodno pozvao svoje iračke političke saveznike da se odupru pritisku SAD-a.
Al-Maliki je osudio ono što je nazvao Washingtonovim “očito miješanje,” inzistirajući na tome da je izbor premijera suverena stvar.
Prema iračkom sustavu podjele vlasti, mjesto premijera rezervirano je za šijitskog političara, dok predsjedništvo i mjesto predsjednika parlamenta pripadaju Kurdu, odnosno sunitu.
PROČITAJ JOŠ:
Trump prijeti Iraku
Političar je proveo 25 godina u egzilu i vratio se nakon što su SAD srušile sunitsku vladu Sadama Huseina. Sudjelovao je u američkoj potpori “debaathifikacija” programa, za koji kritičari kažu da je potaknuo sektaško nasilje i sunitsku radikalizaciju.
Američka invazija i njezine posljedice uzrokovale su široko rasprostranjeno nasilje i poremećaje diljem Iraka, s višestrukim istraživanjima koja ukazuju na stotine tisuća smrtnih slučajeva i dugoročne društvene i ekonomske posljedice.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
