Prije dva dana (srijeda) u Washingtonu održani sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i glavnog tajnika NATO saveza Marka Ruttea bio je izuzetno napet i brzo se pretvorio u niz uvreda. O tome piše POLITICO, pozivajući se na europske dužnosnike.
Razgovor, koji je vođen iza zatvorenih vrata, brzo je postao napet, a Trump je davao oštre komentare o svojim saveznicima i izražavao frustraciju zbog odbijanja pojedinih europskih zemalja da podrže SAD i Izrael u ratu protiv Irana, navodi medij.
„Sve je otišlo dovraga. Razgovor je bio samo bujica uvreda. Trump je otvoreno prijetio da će učiniti praktički sve“, rekao je jedan od izvora za Politico.
Trump je Rutteu nagovijestio moguće mjere protiv saveznika, ali nije precizirao o čemu je točno riječ. Sudionici sastanka zaključili su da čelnik Bijele kuće očekuje konkretne korake od Europe, uključujući i one u vezi sa situacijom oko Hormuškog tjesnaca.
Bijela kuća je demantirala ove komentare, navodeći kako predsjednik nije postavio nikakve zahtjeve savezu: “On ne očekuje ništa od NATO-a i nije ništa tražio od njih.” Ova izjava proturječi Trumpovim vlastitim ljutitim objavama na društvenim mrežama, u kojima je više puta kritizirao članice NATO-a zbog odbijanja pomoći SAD-u ratu, iako je govorio da je svojim takvim zahtjevom saveznicima samo testirao učinkovitost i smisao samog Saveza za Ameriku.
Ni Italija ne da svoje baze: NE američkim bombarderima; Poljska odbila SAD-u dati svoje ‘Patriote’
Tražio konkretne poteze
Kako piše CNN, pozivajući se na dvojicu europskih diplomata upućenih u razgovor, Trump je tijekom sastanka s Rutteom, od članica Saveza zatražio hitne i vrlo konkretne poteze kako bi se osigurala sigurnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac
Jedan od njih kaže da je Trump tražio da se te obveze preuzmu doslovno u roku od nekoliko dana. Drugi ističe da pitanje nije hitno samo za Sjedinjene Države, nego jednako tako i za Europu.
Reuters piše kako sastanak u srijedu u Washingtonu nije bitno popravio transatlantske odnose, koji su, moglo bi se reći, na najnižoj razini još od osnutka Saveza 1949. godine.
Ljut i zbog Grenlanda
Osim po pitanju odustajanja od europske pomoći oko Hormuza, Trump je ljut i zato što se njegovi planovi o preuzimanju Grenlanda nisu odmaknuli s mrtve točke, te je razgovarao sa savjetnicima o mogućnosti povlačenja dijela američkih vojnika iz Europe, rekao je u četvrtak za Reuters visoki dužnosnik Bijele kuće.
Nikakva odluka zasad nije donesena, a Bijela kuća još nije naložila Pentagonu da izradi konkretne planove za smanjenje američke vojne prisutnosti na europskom kontinentu, rekao je isti dužnosnik, koji je želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o internim raspravama.
No već sama činjenica da se o tome razgovara, dovoljno govori o tome koliko su se odnosi između Washingtona i njegovih europskih saveznika u NATO-u posljednjih mjeseci pogoršali.
Novi udarac SAD-u: Španjolska zatvorila zračni prostor za sve američke avione uključene u rat s Iranom
Razmatrao i povlačenje SAD-a iz NATO-a
Bijela kuća je i javno poručila kako je Trump razmatrao čak i potpuno povlačenje iz NATO-a. Povlačenje američkih vojnika iz Europe omogućilo bi mu drastično smanjenje sigurnosne obveze Washingtona prema kontinentu, a da formalno ne izađe iz Saveza — potez koji bi ujedno otvorio i ozbiljna ustavnopravna pitanja.
Sjedinjene Države trenutačno u Europi imaju više od 80 tisuća vojnika i još od Drugog svjetskog rata igraju ključnu ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Više od 30 tisuća njih raspoređeno je u Njemačkoj, a znatne snage nalaze se i u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu te Španjolskoj.
Dužnosnik nije naveo koje bi zemlje mogle biti pogođene niti koliko bi vojnika na kraju moglo biti povučeno ako Trump odluči krenuti u realizaciju te ideje.
Bijela kuća o NATO-u: Testirani su i podbacili su, razmišljamo o izlasku
