Čelnici Europske unije na dvodnevnom samitu u Bruxellesu nisu uspjeli postići dogovor o proračunu Unije za razdoblje 2028.- 2034. te su raspravu odgodili za izvanredni sastanak 26. studenoga. Istodobno je Kijev skupini G7 poručio da za pokrivanje obrambenih potreba u idućoj godini nema osigurano 40 milijardi eura.
Čelnici EU-a iskazali su potporu Ukrajini (riječima) nakon zaokreta američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Moskvi, ali nisu ostvarili veći napredak u pronalaženju načina financiranja ukrajinskih ratnih napora. Neki predlažu da EU zaplijeni 300 milijardi dolara zamrznutih ruskih pričuva, no nezanemariv dio europskih čelnika i dalje se protivi toj ideji. Protivnici upozoravaju da bi takav potez mogao izazvati lavinu ruskih sudskih tužbi koje bi bilo teško obraniti, a ujedno i narušiti globalno povjerenje u euro i europske financijske institucije.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da će Unija morati pronaći dodatna sredstva jer Kijev upozorava na veliki proračunski manjak u idućoj godini. “Morat ćemo ponovno povećati sredstva kako bismo Ukrajini doista pružili dugoročnu pomoć”, rekao je po dolasku na summit, izvijestila je agencija AFP.
Merz je odbacio i američki prijedlog da se dio zamrznutih ruskih pričuva središnje banke prebaci u fond pod nadzorom Washingtona. Taj su prijedlog europskim predstavnicima iznijeli američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner na sastanku u Miamiju. “Riječ je o imovini zamrznutoj u Europi i ona ondje treba ostati zamrznuta. To je naše pitanje i mi ćemo o tome odlučivati”, poručio im je oštro Merz.
I dalje nedostaje novca
Europa je jedinstvena u odbacivanju pristupa Washingtona, ali je podijeljena kada je riječ o vlastitim financijskim mogućnostima.
Zajam EU-a u iznosu od 90 milijardi eura nadovezuje se na program potpore Ukrajini (Ukraine Facility) vrijedan 50 milijardi eura za razdoblje 2024. – 2027. Taj je zajam dogovoren u prosincu 2025., nakon što čelnici nisu uspjeli postići dogovor o korištenju približno 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine. Od ukupnog iznosa zajma po 45 milijardi eura namijenjeno je za 2026. i 2027. godinu.
Prema nedavnim procjenama, Ukrajini i dalje nedostaje oko 23 milijarde eura za financiranje njezinih potreba, izvijestio je portal EUobserver.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od Bruxellesa da se dio zajma isplati ranije kako bi se pokrio manjak sredstava u proračunu ministarstva obrane. Korištenju same zamrznute ruske imovine i dalje se protivi Belgija, u kojoj se najveći dio te imovine nalazi u depozitoriju Euroclear.
Ukrajinske potrebe za financiranjem i dalje su znatno veće od raspoloživih sredstava, a taj će se manjak iduće godine dodatno povećati.
Ukrajina u nacrtu proračuna računa na inozemnu pomoć koja ne stiže…
Ukrajinske obrambene potrebe za 2027. procjenjuju se na 70 milijardi eura, od čega još nije osigurano 40 milijardi eura. To je ministrima financija i guvernerima središnjih banaka skupine G7 priopćio ukrajinski ministar financija Serhij Marčenko na marginama godišnjih sastanaka Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke u Bangkoku, objavilo je Ministarstvo financija danas.
Marčenko je zatražio financiranje koje ne bi povećavalo teret javnog duga, odnosno troškove njegova servisiranja. Među mogućim rješenjima naveo je mehanizme oslonjene na prihode od zamrznute ruske imovine. Dodao je da Ukrajina do kraja ove godine očekuje još 25 milijardi dolara međunarodne proračunske potpore.
“Rusija se priprema za dugotrajan rat. Ukrajinski financijski i vojni odgovor, zajedno s odgovorom njezinih partnera, stoga mora biti jednako dugoročan, predvidljiv i održiv”, navelo je ministarstvo sažimajući njegove izjave.
U nacrtu ukrajinskog proračuna za 2027. već se računa s 53 milijarde dolara inozemne pomoći, a Ukrajina je dosad ove godine primila tek trećinu očekivane proračunske potpore.
Muke i po europskom proračunu
Čelnici EU-a kasno 15. listopada odbacili su prijedlog Europske komisije o sedmogodišnjem proračunu vrijednom 1,76 bilijuna eura. Ni kompromisni prijedlog irskog predsjedništva Vijeća EU-a, kojim bi se proračun smanjio za oko 140 milijardi eura, na približno 1,62 bilijuna eura, nije dobio dovoljnu potporu, rekao je jedan europski diplomat novinarima, izvijestio je TASS. Naglasak je trebao biti i na povećanom vojnom izdvajanju.
Proračun EU-a zajednički je novac koji države članice uplaćuju, a EU ga zatim raspoređuje za poljoprivredu, razvoj siromašnijih regija, infrastrukturu, znanost, sigurnost i druge zajedničke ciljeve. Nije isto što i zbrojeni nacionalni proračuni. Za razliku od nacionalnih proračuna, iz njega se ne financiraju većina mirovina, plaća učitelja i liječnika ni svakodnevne javne usluge jer su one uglavnom odgovornost pojedinih država. Sedmogodišnji proračun određuje koliko će EU ukupno potrošiti, na što i koliko će koja država pridonijeti ili dobiti, pri čemu se države moraju dogovoriti o zajedničkom okviru.
Šest država članica koje u proračun EU-a uplaćuju više nego što iz njega primaju, predvođenih Njemačkom, smatraju da predloženi kompromis nije dovoljno restriktivan. Njemačka je pritom zaprijetila vetom ako se proračun ne smanji za nekoliko stotina milijardi eura. Mađarski premijer Peter Magyar također je ocijenio da je nacrt u sadašnjem obliku neprihvatljiv.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola upozorila je na „dosad nezabilježene podjele” između neto uplatiteljica i neto primateljica sredstava iz europskog proračuna.
“Pred nama su stoga iznimno teški pregovori”, rekao je Merz na otvaranju summita.
Razgovori o cijenama energije prvoga dana summita također su završili bez zaključaka.
Latvijski premijer Andris Kulbergs troškove potpore Ukrajini usporedio je s cijenom koju bi svaki Europljanin mogao podnijeti: “To je kao da se svaki Europljanin odrekne jednog piva godišnje. To si možemo priuštiti. No Ukrajini je ta pomoć potrebna sada”.
EU deklarativno stajne uz Zelenskog u sukobu s Trumpom
Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je da Europi izrazito smeta Trumpov dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o dizelskom gorivu. Portugalski premijer Luis Montenegro ocijenio ga je nedosljednim, dok je visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas poručila da Europa i SAD “definitivno imaju različite pristupe ovom ratu”.
“Moramo izvršiti pritisak na agresora da zaustavi rat, a ne na žrtvu da se preda”, rekla je Kallas.
Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je nenajavljeno ograničavanje usluge Starlink “izrazito problematičnim”, a poljski premijer Donald Tusk poručio je Zelenskom da Ukrajina “nije sama”.
Zelenski je sukob s Washingtonom učinio i osobnim pitanjem. U razgovoru za Financial Times izjavio je da se Trump divi Putinu i da prirodno naginje autoritarnim vođama. Trumpov poziv da odstupi s dužnosti odbacio je kao “retoriku” te poručio: “Nismo uništili nijedan odnos”. Dan ranije poteze američke administracije nazvao je izdajom i izjavio: “Ovo nije prava strana povijesti”.
Dio političara oprezniji oko sukoba s Washingtonom
Sukob dolazi u trenutku kada Zelenski, sve očajniji zbog nedostatka streljiva za protuzračnu obranu, ulazi u zimu obilježenu sve intenzivnijim ruskim napadima na energetsku mrežu.
Čelnici EU-a koji će se 16. listopada u Bruxellesu sastati sa Zelenskim pokušat će ga nagovoriti da ublaži svoju retoriku, izvijestio je Financial Times. Ukrajina, naime, i dalje kritično ovisi o američkoj potpori.
“Možda je to istina, ali to ne znači da se uvijek mora izgovoriti naglas”, rekao je jedan europski dužnosnik za taj list.
U Kijevu je zastupnik Oleksij Hončarenko sukob s Washingtonom nazvao “ludilom”, prema izjavama koje je prenio kanal Military Summary. “U ratu smo s Rusijom, a sada želimo započeti sukob i sa Sjedinjenim Državama. Gdje vam je, zaboga, pamet?”, upitao je.
Dodao je da Ukrajina nema vlastite kapacitete za presretanje ruskih balističkih projektila te da ovisi o američkim obavještajnim podacima koji upozoravaju na nadolazeće napade. Taj je problem dodatno izražen zbog iscrpljivanja zaliha presretačkih projektila.
Starlink ponovno u funkciji
Usluga Starshield, vojne inačice sustava Starlink, u potpunosti je obnovljena 15. listopada, izjavio je izvor iz ukrajinskog ministarstva obrane za agenciju Ukrinform.
Visoki američki dužnosnici izjavili su za Radio Slobodna Europa/Radio Sloboda da se isporuke oružja u okviru NATO-ova mehanizma Prioritized Ukraine Requirements List (PURL), putem kojega saveznici financiraju američko oružje za Kijev, nastavljaju bez prekida. To je uslijedilo nakon što je Financial Times 11. listopada izvijestio da Washington prijeti njihovom obustavom.
Ujedinjeno Kraljevstvo šalje Ukrajini dodatne krstareće projektile Storm Shadow kojima bi se trebali gađati ruski položaji uključeni u napade na civilnu infrastrukturu prije zime, izvijestio je Bloomberg, pozivajući se na izvore upoznate s pitanjem.
O dodatnim isporukama razgovaralo se 14. listopada, kada je britanski premijer Andy Burnham ugostio Zelenskog u Londonu. Prema izvorima, London smatra da Kijev ne bi trebao obustaviti napade na Rusiju sve dok Moskva nastavlja napadati Ukrajinu.
U Njemačkoj je Alice Weidel, supredsjednica stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja predvodi u anketama javnog mnijenja, izjavila za The Economist da je Ukrajina “već izgubila” te da bi Njemačka trebala obustaviti potporu.
“Ako odustanemo od potpore Ukrajini, to će imati golem utjecaj na cjelokupni politički poredak na ovom kontinentu”. rekao je Merz za Financial Times. Dodao je da Kijev neće izgubiti rat “ako budemo poduzimali prave korake”.
Zelenski stiže u Bruxelles po podršku dok ga Trump kritizira
