Radnici iz različitih industrija traže načine kako osigurati budućnost svojih karijera dok umjetna inteligencija prijeti preokrenuti tržište rada. Izvršni direktor giganta Palantir Alex Karp nudi prilično jednostavno objašnjenje toga tko će se najbolje snaći. “U osnovi postoje dva načina da znate da imate budućnost. Prvi je da imate određeno strukovno obrazovanje. Drugi je da ste neurodivergentni”, rekao je 59-godišnji milijarder u ožujku u emisiji TBPN. Karpova prva kategorija odražava sve raširenije stajalište: stručnjake u obrtničkim zanimanjima, od električara do vodoinstalatera teško je zamijeniti automatizacijom, a potražnja za njima sve je veća dok velike tehnološke tvrtke grade goleme podatkovne centre. A SAD se i dalje suočava s nedostatkom radne snage. Druga je kategorija osobnija. Karp već dugo govori o tome da ima disleksiju, poremećaj učenja koji može utjecati na čitanje, pisanje i obradu informacija, piše Fortune. U širem smislu, neurodivergentnost može uključivati stanja poput ADHD-a i autizma.
Prema Karpu, takva kognitivna različitost može biti prednost u svijetu kojim dominira umjetna inteligencija – ne toliko zbog same dijagnoze, koliko zbog načina razmišljanja koji može potaknuti. Uspjeh će, smatra, biti na strani ljudi koji razmišljaju drukčije i spremni su riskirati ili, njegovim riječima, onih koji su “više umjetnici, promatraju stvari iz drukčije perspektive i sposobni su stvoriti nešto jedinstveno”. Prema istraživanju tvrtke Gartner, očekuje se da će do 2027. godine petina prodajnih odjela u kompanijama s popisa Fortune 500 aktivno tražiti neurodivergentne zaposlenike kako bi poboljšala poslovne rezultate. Iako neurodivergentnost nije uvjet za zapošljavanje u Palantiru, tvrtka je jasno dala do znanja da takve kandidate smatra strateškom prednošću.
Nudi poseban program pod nazivom “Neurodivergent Fellowship”, usmjeren na zapošljavanje talenata koji možda razmišljaju drukčije od uobičajenih kandidata. “Neurodivergentne osobe imat će nerazmjerno veliku ulogu u oblikovanju budućnosti Amerike i Zapada. One nadilaze performativne ideologije i prepoznaju ljepotu u svijetu koji još postoji, a tehnologija i umjetnost mogu je razotkriti”, navodi se u oglasu za posao. Takav naglasak odražava Karpovo šire nepovjerenje prema tradicionalnim karijernim putovima. Iako ima tri akademske diplome, među kojima su diploma pravnog fakulteta Sveučilišta Stanford i doktorat iz filozofije na Sveučilištu Goethe u Njemačkoj, Karp otvoreno govori o ograničenjima visokog obrazovanja u gospodarstvu kojim dominira umjetna inteligencija. “Umjetna inteligencija uništit će radna mjesta u humanističkim znanostima”, rekao je Karp na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj početkom 2026. godine. “Studirali ste na elitnom sveučilištu i diplomirali filozofiju, uzet ću sebe za primjer, nadam se da imate još neku vještinu. Tu će vještinu biti teško ponuditi na tržištu rada”, kaže.
Palantir je pokrenuo i zaseban program, “Meritocracy Fellowship”, namijenjen maturantima koji nisu upisali fakultet. Za prvu generaciju polaznika tražili su se rezultati na prijamnim testovima na razini onih potrebnih za upis na sveučilišta Ivy League, a na natječaj se prijavilo više od 500 kandidata. Među 22 primljena polaznika bili su oni koji nisu smatrali da im se isplati ići na fakultet, kao i oni koji nisu upisali željena sveučilišta, izvijestio je The Wall Street Journal. Sudionicima jesenskog programa 2026. ponuđena je mjesečna stipendija od 5400 dolara, a program se promovirao jasnom porukom: “Izbjegnite dugove. Vratite si godine života. Steknite Palantirovu diplomu”. Najuspješniji polaznici mogu čak dobiti ponudu za stalno zaposlenje u tvrtki. Dok se broj početnih radnih mjesta za mlade iz generacije Z sa završenim fakultetom smanjuje, mnogi mladi dolaze do sličnog zaključka kao Karp: sama fakultetska diploma više nije jamstvo uspjeha.
Ipak, neki čelnici tehnoloških tvrtki smatraju da visoko obrazovanje nipošto nije zastarjelo te da bi humanističke znanosti mogle postati još važnije u doba umjetne inteligencije. Jaime Teevan, glavna znanstvenica Microsofta, smatra da će budućoj generaciji koristiti studiranje disciplina koje naglašavaju kako razmišljati, a ne samo što učiniti. “Metakognitivne vještine bit će vrlo važne – fleksibilnost, prilagodljivost, eksperimentiranje, kritičko razmišljanje i sposobnost preispitivanja stvari. Razvijanje vještina kritičkog razmišljanja zahtijeva suočavanje s izazovima, rad na teškim zadacima i dubinsko promišljanje. Za to je tradicionalno obrazovanje u području liberalnih umjetnosti i humanističkih znanosti iznimno važno”, rekla je za The Wall Street Journal. Suprotno Karpu, Daniela Amodei, suosnivačica tvrtke za umjetnu inteligenciju Anthropic, izjavila je da će studiranje humanističkih znanosti biti “važnije nego ikad”. “Ono što nas čini ljudima postat će mnogo važnije, a ne manje važno. Kada danas u Anthropic-u zapošljavamo ljude, tražimo one koji su izvrsni komunikatori, imaju visoku emocionalnu inteligenciju i dobre međuljudske vještine, koji su ljubazni, suosjećajni, znatiželjni i žele pomagati drugima”, rekla je u veljači za ABC News.
