Dok predsjednik Zoran Milanović posljednjih mjeseci djeluje znatno tiše nego ranije, iz njegova kruga ponovno dolaze izjave koje otvaraju pitanje priprema li šef države novi politički potez nakon završetka mandata. Posebnu pažnju izazvao je nastup njegova ekonomskog savjetnika Velibora Mačkića u podcastu Večernjeg lista Bobu bob!, gdje nije zatvorio prostor mogućim budućim političkim ambicijama predsjednika.
Na pitanje vidi li Milanovićeve poruke kao platformu za nekog budućeg premijera nakon Andreja Plenkovića ili možda kao signal da sam predsjednik razmišlja o još jednom pokušaju ulaska u izvršnu vlast, Mačkić je dao odgovor koji se u političkim kuloarima već različito tumači.
“Svaki put kada bismo se mi oglasili, to bi se proglašavalo kao nekakvo oporbeno djelovanje. Pa postoji li neka druga država koju mi možda imamo pa ako ova ne uspije ćemo se prebaciti, pa nema je. Ovo je ta država. Mi u njoj kao građani, radnici, poduzetnici želimo dati svoj doprinos najbolje što možemo”, rekao je. Dodao je kako smatra da je vizija o kojoj govori Milanović “ispravna”, posebno kada je riječ o društvenoj stabilnosti, tržištu rada i demografskim promjenama.
Nešto je dao naslutiti
“Meni se čini da je ovo ispravna vizija. Moramo razmišljati na društvenu stabilnost i kakvo će naše društvo biti. Evo kako će izgledati moja učionica na fakultetu za 10 godina, ona će biti ili prazna ili heterogenija. Pa mi moramo razmisliti kako integrirati sve te nove ljude. Jer to su ljudi koji su vidno drugačiji”, rekao je predsjednikov savjetnik. Iako Mačkić nije izravno govorio o političkim planovima, njegove riječi ponovno su otvorile pitanje pokušava li Milanović dugoročno graditi širi politički prostor izvan klasičnih stranačkih okvira. Posebno nakon prošlog pokušaja ulaska u parlamentarnu utrku, dio političke scene i dalje vjeruje da predsjednik nije odustao od ideje okupljanja šire platforme oko nezavisnih lista, lokalnih aktera i razočaranog centra.
Politička analitičarka i PR stručnjakinja Ankica Mamić za naš portal kaže kako je predsjednik u posljednje vrijeme primjetno tiši nego ranije. “Prije svega treba reći da je predsjednik relativno tih u posljednje vrijeme, ne oglašava se čak ni o temama u kojima smo očekivali da će se oglašavati jer je on ipak po našem Ustavu zaštitnik ustavnopravnog poretka. Tako da bih ga nekako voljela više čuti i vidjeti bez obzira na to što svaki njegov nastup izazove reakcije, ali jednako tako drži neke teme u fokusu ili ih vraća u fokus”, kaže Mamić.
Podsjeća i da je upravo izglasana kandidatkinja predsjednika Republike za čelnicu Vrhovnog suda. “Danas je upravo izglasana njegova kandidatkinja za kandidatkinju Vrhovnog suda, prvi put da Hrvatska dobiva ženu na toj poziciji, a zanimljivo je da su SDP i HDZ glasali zajedno bez obzira što još nije postignut dogovor oko ustavnih sudaca. Moglo bi se reći da je predsjednik tu zabilježio jednu malu pobjedu”, smatra.
Dodaje i da bi suradnja Pantovčaka i Banskih dvora mogla biti važna i oko drugih otvorenih pitanja. “Bilo bi dobro da se dogovore tako i o diplomatskim predstavništvima u inozemstvu koja su već godinama izvan mandata, ali zasad nema pomaka”, upozorava. Ipak, kada je riječ o mogućnosti da Milanović ponovno krene u projekt stvaranja vlastite političke platforme ili liste, Mamić je prilično jasna. “Što se tiče eventualne neke njegove liste o kojoj se opet priča, ja ne vidim da bi on to išao napraviti. Prvi put je to bilo iznenađenje, drugi put nije iznenađenje nego praksa. A tada je bilo dosta različitih tumačenja je li to ustavno ili ne, tako da mislim da to nije slučaj ovaj put”, zaključuje.
Prati se situacija
Podsjećamo, u nekoliko navrata smo pisali o sve glasnijim nagađanjima da bi se oko Zorana Milanovića nakon završetka predsjedničkog mandata mogao pokušati okupiti širi politički blok koji ne bi bio vezan isključivo uz SDP. U političkim kuloarima tada se spominjala mogućnost povezivanja dijela nezavisnih lista, lokalnih načelnika i gradonačelnika, ali i dijela birača centra i desnog centra koji su nezadovoljni postojećim odnosima na političkoj sceni.
U tim se analizama posebno naglašavalo kako Milanović politički najbolje funkcionira upravo izvan klasičnih stranačkih okvira, odnosno kao figura koja okuplja vrlo različite skupine birača. Dio sugovornika tada je tvrdio kako predsjednik nikada nije ni želio klasičan povratak u SDP, nego prostor za stvaranje šire političke platforme koja bi se oslanjala na lokalne nezavisne aktere i pojedince s terena.
Također se upozoravalo da nezavisne liste posljednjih godina sve snažnije rastu na lokalnoj razini, dok tradicionalne stranke postupno gube dio utjecaja. Upravo zbog toga dio analitičara smatrao je da bi eventualni Milanovićev projekt mogao pokušati kapitalizirati taj trend i okupiti politički heterogen blok izvan standardne stranačke infrastrukture.
Ipak, nakon prošlog pokušaja ulaska u parlamentarnu utrku, otvorila su se i ozbiljna ustavnopravna pitanja oko predsjednikova izravnog sudjelovanja u kampanji, zbog čega dio političkih promatrača danas vjeruje da bi eventualni novi politički angažman morao izgledati znatno drukčije nego prošli put.
