U petak, 4. rujna, svijet je obišla vijest kako je ruski dron jučer poslijepodne pogodio sjedište ukrajinske sigurnosne službe (SBU) u središtu Kijeva. To je osobno objavio ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski, rekavši i kako je napad ciljao na šefa ureda spomenute agencije.
Međutim, nedugo nakon toga Kijevom, i Ukrajinom općenito, počele su kružiti glasine kako se tu nije radilo o ruskom napadu, već da je riječ o unutarnjem sukobu dviju glavnih agencija iz sustava nacionalne sigurnosti odnosno obavještajno-sigurnosne zajednice zemlje – spomenutog SBU i vojne obavještajne agencije Ministarstva obrane (HUR). To se temeljilo prije svega na samo dan ranije izvršenim vatrenom obračunu između specijalnih postrojbi dviju agencija u samom središtu glavnog grada (postoje i snimke) – što je imalo negativan odjek i izvan granica same Ukrajine.
Danas se na ovu temu oglasio savjetnik predsjednika Zelenskog, Serhij Beskrestnov, koji je osporio teoriju da Rusija nije izvela napad na zgradu Službe sigurnosti Ukrajine u Kijevu.
Zabilježeni ruski mlazni dronovi
Prema njegovim riječima, svi sustavi su zabilježili rutu Shahedovog (Geran-4, ili Geran-5 ruske modernizirane verzije iranskog drona Shahed, op.GN.) )verzije mlažnjaka, koji je letio iz Donjecka prema Kijevu na visini većoj od 7 km. O tome u subotu piše ukrajinski medij Strana.
“Razumijemo tko je lansirao bespilotnu letjelicu i odakle”, rekao je Beskrestnov i dodao da su stručnjaci već pregledali krhotine i utvrdili da pripadaju dronu Geran-4. Osim toga, nastavio je dalje, dva mlazna drona letjela su u parovima prema Kijevu, ali samo je jedan uspio sletjeti.
Medij napominje kako Rusija još nije preuzela odgovornost za ovaj napad, ali i podsjeća na jučer iznikle teorije o tome da je napad u Kijevu mogao biti orkestriran od strane same ukrajinske sigurnosne službe, usred skandala oko njezina šefa, Oleksandra Poklada.
Šesti dan neprekidnih ruskih napada u zoni Kijeva; čak 3000 balističkih raketa Rusi ispalili u kolovozu
Temeljni uzroci sukoba
Važno je razumjeti temeljne uzroke sukoba, koji bi mogao imati značajne unutarnje političke posljedice za Ukrajinu, navodi medij dalje, i kaže kako porijeklo situacije treba podijeliti na dva dijela: osobni i institucionalni.
Osobni sukob proizlazi iz osobnog sukoba između šefa predsjedničkog ureda Kirila Budanova i sadašnjeg vršitelja dužnosti šefa Sigurnosne službe Ukrajine Oleksandra Poklada. Datira iz proljeća 2022. godine, kada je ubijen Denis Kirejev, sudionik pregovora s Rusijom i zaposlenik Glavne obavještajne uprave (HUR), na čijem je čelu tada bio Budanov.
Budanov je kasnije izravno i otvoreno optužio SBU za to, uključujući i u zapadnim medijima. Štoviše, prema raširenoj teoriji, ubojstvo su počinili Pokladovi ljudi. Sukob je javno riješen naporima predsjednika Zelenskog i ravnatelja SBU-a Vasila Maljuka, ali Budanovljev osobni sukob s Pokladom nastavio se i potom se ponovno pojavio u zakulisnim borbama. Prema izvorima u sigurnosnim službama i političkim krugovima, ovaj sukob postao je posebno uočljiv nedavno nakon Pokladova imenovanja vršiteljem dužnosti šefa SBU-a. Zelenski je počeo pripremati njegovu nominaciju za Vrhovnu Radu, tražeći njegovo punopravno imenovanje za šefa sigurnosne službe. Budanov je to nastojao spriječiti, pokušavajući poremetiti nadolazeće glasovanje. Imao je sredstva za to, jer šef predsjedničkog ureda održava bliske veze s nekoliko parlamentarnih skupina.
Prema izvorima, to je bio glavni uzrok incidenta u kojem je sudjelovao Stepan Kaplunov, zamjenik zapovjednika RDC-a (Ruski dobrovoljački korpus, op.GN.), kojeg su pritvorili časnici SBU-a pod optužbom za organiziranje pokušaja atentata na ruskog oporbenog čelnika. Štoviše, kako je sam Kaplunov izjavio, glavni cilj SBU-a bio je diskreditirati zapovjednika jedinice GUR-a “Timur” – bliskog suradnika Budanova..
Drugi dio priče je institucionalni. Tiče se činjenice da je tijekom Budanovljevog mandata Glavna obavještajna uprava (HUR) postala snažan konkurent Sigurnosnoj službi Ukrajine (SBU) u širokom rasponu ekonomskih i političkih pitanja. Interesi dviju agencija preklapali su se u zaštiti tvrtki (uključujući lažne pozivne centre), dužnosnika i političara. Tipičan primjer je Budanovljeva podrška bivšem gradonačelniku Odese Gennadiju Truhanovu, kojeg su ciljali (i na kraju smijenili) bivši šef predsjedničkog ureda Andriy Yermak i SBU.
To je u prošlosti dovodilo do sukoba između HUR-a i SBU-a. Primjerice, prošlogodišnji incident , kada su službenici SBU-a pokušali pritvoriti zamjenika načelnika HUR-a nakon spora oko nekretnine u Kijevu, doveo je do toga da su naoružani pripadnici specijalnih snaga spriječili sigurnosnu službu u provođenju istražnih radnji.
Ova situacija već dugo iritira i SBU, Jermaka i, uglavnom – Zelenskog.
Novi ruski dronovi, te jeftine krstareće rakete, siju paniku u Ukrajini. Lijeka još nema, a zima dolazi

