U Dubrovačko-neretvanskoj županiji lani je umrlo 1.316 osoba. Najčešći uzrok smrti su bolesti cirkulacijskog sustava, a potom karcinomi.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je mortalitetna statistika jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Ovi pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika i evaluaciju nacionalnih programa, ali govore ponešto i o regionalnim razlikama. Kad je u pitanju ova županija, bolesti cirkulacijskog sustava u 2024. bile su uzrok smrti 320 žena i 249 muškaraca, podaci su iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Skupina bolesti cirkulacijskog sustava godinama se ponavlja kao vodeći uzrok smrti, posve očekivano, no tu treba imati na umu da se podatak odnosi na sve dobne skupine. Najviše se umire s dijagnozama ishemijske bolesti srca. Tako je godinama, no promatrajući podatke iz 2014., uočljiv je pad.
Na drugom mjestu uzročnika smrti su novotvorine. U najvećem se broju to odnosi na zloćudne karcinome (338 umrlih u 2024. godini). Od raka je umrlo više muškaraca (196), nego žena (142). U odnosu na deset godina ranije, i ove su brojke manje. Međutim, od svih karcinoma, u odnosu na 2014. viši je broj umrlih s karcinomom dušnika, dušnica i pluća.
U tih deset godina, značajna je razlika broja umrlih koji su imali dijagnozu dijabetesa. Dok je 2014. bio 21 slučaj, lani ih je zabilježeno 99.
Na razini države, HZJZ navodi kako je najviše osoba umrlo od ishemijske bolesti srca (5.916) i hipertenzije (5.321). Slijede cerebrovaskularne bolesti (3.656), na četvrtom mjestu je dijabetes melitus (3.594), na petom mjestu zloćudna novotvorina bronha i pluća (2.978), na šestom zloćudna novotvorina debelog crijeva (1.945), na sedmom mjestu ateroskleroza (1.794), osmom mjestu je kronični bronhitis, emfizem i astma (1.725), na devetom ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (1.636), a na desetom bubrežna insuficijencija (869). Kada se gledaju dobne skupine, najveći uzrok smrti osoba mlađih od 65 godina ipak su karcinomi.
Inače, lani je u Hrvatskoj zabilježena 2.651 nasilna smrt, a od toga se 1.857 vodi kao nesretan slučaj.
