Ispred sjedišta Splitsko-dalmatinske županije u Splitu danas, 6. studenoga, održana je konferencija za medije posvećena problemima gospodarenja otpadom, s posebnim naglaskom na dugogodišnje kašnjenje projekta Centra za gospodarenje otpadom Lećevica. O ovoj su temi govorili saborski zastupnik i koordinator SDP-ova projekta “Naše” Mihael Zmajlović, gradonačelnik Trogira Ante Bilić i gradonačelnik Makarske Zoran Paunović.
Iz SDP-a su ponovno otvorili pitanje političke odgovornosti za projekt koji se razvija već 21 godinu, a još uvijek nije u funkciji. Upozorili su kako posljedice neizgrađenog sustava osjećaju građani, komunalna poduzeća te gradovi i općine koji su prisiljeni pronalaziti sve skuplja privremena rješenja za zbrinjavanje otpada.
Kliknite za pregled
Paunović: “Građani Makarske platili su oko 3,3 milijuna eura”
Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović posebno je upozorio na financijske posljedice koje nepostojanje odgovarajuće infrastrukture ima za njegov grad. Prema njegovim riječima, Makarska već godinama otpad mora odvoziti izvan Splitsko-dalmatinske županije, a pojedine lokacije na koje se prevozi udaljene su i do 500 ili 550 kilometara. “To što nemamo Lećevicu građani Makarske dodatno plaćaju. Mi još od 2016. godine svoj otpad vozimo izvan županije, na lokacije udaljene i do 550 kilometara. Troškovi takvog prijevoza iznimno su visoki, a plaćaju ih građani Makarske”, poručio je Paunović. Iznio je i procjenu ukupnog financijskog tereta.
“Građani Makarske od 2016. do danas, dakle tijekom proteklih deset godina, platili su približno 3,3 milijuna eura, preračunato na današnje cijene. Za taj smo novac mogli višestruko podignuti kvalitetu života u gradu. Posljednji vrtić koštao nas je oko tri milijuna eura. To dovoljno govori o kakvim se iznosima radi”, naglasio je.
Za takvo stanje politički je prozvao županijsku vlast i župana Blaženka Bobana. Posebno je istaknuo kako Makarska trenutačno nema dugoročno osigurano rješenje za odlaganje prikupljenog otpada. “Svake godine događa nam se ista stvar. Uoči sezone i nakon nje nemamo gdje odlagati otpad. Ni sada nemamo riješeno pitanje gdje ćemo ga odložiti. Mi smo svoj dio posla obavili, naše komunalno poduzeće prikupilo je otpad, ali što dalje? Molim župana da nam kaže gdje da odložimo otpad”, kazao je Paunović. Govoreći o odvajanju otpada, naveo je kako Makarska trenutačno odvaja približno 25 posto otpada. Istaknuo je i početak projekta odvojenog prikupljanja biootpada u suradnji s postrojenjem u Čaporicama, od kojeg očekuje poboljšanje rezultata.
Zmajlović: “Država mora preuzeti odgovornost”
Saborski zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović upozorio je kako se posljedice nedovršenog sustava gospodarenja otpadom ne očituju samo u povećanim računima, nego i u sve ozbiljnijim problemima ilegalnog odlaganja otpada. “Ukoliko ne postoje kapaciteti za obradu otpada, poput centara za gospodarenje otpadom ili postrojenja za reciklažu građevinskog otpada, ljudi se snalaze na razne načine. Otpad se zatrpava u zemlju, dolazi do ekoloških katastrofa i to je zapravo posljedica lošeg upravljanja sustavom”, poručio je Zmajlović. Smatra kako država mora preuzeti znatno aktivniju ulogu u izgradnji infrastrukture te da se odgovornost ne može prebacivati isključivo na lokalne i regionalne vlasti.
“Država mora preuzeti odgovornost za vođenje takvih projekata. Ne možete odgovornost prebacivati samo na općine, gradove ili županije. Lećevica je trebala biti izgrađena najkasnije do 2019. godine, a sada smo u 2026. i centar još uvijek nije u funkciji”, rekao je. Na novinarsko pitanje o administrativnim problemima tijekom razdoblja u kojem je i sam vodio resorno ministarstvo, Zmajlović je priznao kako takvi projekti nisu jednostavni, ali je naglasio da upravo državna razina mora osigurati njihovu provedbu.
Dodao je kako je tvrtka zadužena za Lećevicu osnovana još 2005. godine.
“Oni koji su rođeni te godine danas završavaju fakultete, već rade ili traže posao. To dovoljno govori samo za sebe”, slikovito je opisao trajanje projekta. Prema ranijim najavama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, stavljanje Lećevice u funkciju predviđeno je do kraja 2028. godine.
SDP predlaže veća ulaganja u reciklažu i strože mehanizme
Zmajlović je predstavio i dio SDP-ova programa gospodarenja otpadom, u kojem se naglasak stavlja na razvoj javne infrastrukture, recikliranje i poticanje jedinica lokalne samouprave na povećanje odvajanja otpada. Kao jedan od primjera naveo je potrebu izgradnje postrojenja za reciklažu građevinskog otpada te uvođenje obveze korištenja recikliranog materijala u javnim građevinskim projektima.
Smatra kako bi država i jedinice lokalne samouprave mogle u određenom udjelu koristiti reciklirani građevinski materijal pri gradnji prometnica i drugih infrastrukturnih objekata, čime bi se povećala potražnja za takvim proizvodima. Govorio je i o ekonomskim mehanizmima kojima bi se gradove i općine poticalo na smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, uključujući naknade za odlaganje i financijske poticaje za odvojeno prikupljanje. Pritom je ustvrdio kako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost godinama nije isplaćivao određene poticajne naknade lokalnim jedinicama, iako su za to, prema njegovim riječima, postojali propisani mehanizmi.
Osvrnuo se i na buduće troškove za građane, istaknuvši kako viši ekološki standardi zahtijevaju dodatna ulaganja. “Ako otpad samo skupite i zakopate u zemlju, to je najjeftinije. Ako ga razvrstavate, reciklirate i obrađujete prije odlaganja, to sigurno košta. Približavamo se višem ekološkom standardu koji ima svoju cijenu”, objasnio je. Naglasio je kako bi građani koji pravilno odvajaju otpad ipak trebali imati financijsku korist u odnosu na one koji to ne čine.
Bilić: “Cijena zbrinjavanja plastike porasla je sa 120 na gotovo 300 eura po toni”
Gradonačelnik Trogira Ante Bilić upozorio je da i njegov grad ima slične probleme kao Makarska.
Prema njegovim riječima, Trogir odvaja približno 25 posto otpada, a posljednjih godina razvija sustav prikupljanja papira, plastike, glomaznog otpada i drugih frakcija. Pokrenut je i pilot-projekt odvojenog prikupljanja biootpada u pojedinim gradskim naseljima. Međutim, Bilić smatra da gradovi ne mogu značajnije povećavati stope odvajanja bez osigurane infrastrukture za daljnju obradu prikupljenih količina. “Dok nemamo preduvjete za daljnju obradu i zbrinjavanje odvojeno prikupljenog otpada, nemamo ni mogućnost znatno povećavati te stope. Za to su ključni Lećevica, kompostane i sustav za zbrinjavanje građevinskog otpada”, istaknuo je.
Upozorio je i na rast cijena pojedinih usluga. “Imali smo apsurdne situacije u kojima je cijena zbrinjavanja plastike sa 120 eura porasla na gotovo 300 eura po toni. Upravo zato što ne postoji jedinstven sustav, svaka jedinica lokalne samouprave mora samostalno provoditi nabavu za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada”, objasnio je. Prema njegovim riječima, zajedničko organiziranje takvih usluga na županijskoj razini omogućilo bi povoljnije uvjete jer nije isto ugovarati zbrinjavanje stotinu ili deset tisuća tona otpada.
Konferencija je održana u sklopu SDP-ova projekta “Naše”, koji se bavi zaštitom okoliša, energetikom, gospodarenjem otpadom i upravljanjem javnim dobrima. SDP kroz taj projekt najavljuje rasprave sa stručnjacima i predstavnicima lokalnih zajednica diljem Hrvatske, a prikupljene prijedloge planira pretočiti u političke inicijative i moguće zakonske izmjene.
Moja reakcija na članak je…
