Sedam država članica EU-a zatražilo je temeljito preispitivanje inicijative nazvane Europski svemirski štit te predložilo novu arhitekturu svemirske sigurnosti koja bi u prvom redu bila usmjerena na zaštitu svemirskih sustava EU-a, ali na način da razvoj konkretnih sposobnosti ostao u nadležnosti država članica.
Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Španjolska, Nizozemska i Švedska žele da glavnu riječ imaju nacionalne prijestolnice te da se opseg inicijative suzi kako bi se u potpunosti poštovala nacionalna nadležnost nad vojnim svemirskim sposobnostima. Drugim riječima, žele zadržati nacionalnu autonomiju nad svemirskim ratovanjem.
Pariz i Berlin već su dulje vrijeme skeptični prema inicijativi European Space Shield, koju je Bruxelles prošle godine predstavio u sklopu Plana za obrambenu spremnost do 2030. godine. Sada su dvije vodeće europske sile iznijele vlastitu viziju svemirske sigurnosti u dokumentu do kojeg je došao Euronews.
Nepotrebno duplanje
“Potrebno je osmisliti europsku arhitekturu svemirske sigurnosti koja će na smislen način povezati postojeće i nove svemirske sposobnosti država članica s već dogovorenim mehanizmima EU-a te pritom izbjeći nepotrebno duplanja”, navodi se u dokumentu.
Prema tom dokumentu, Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje, odnosno diplomatska služba EU-a, nisu uspjele jasno definirati svrhu i opseg inicijative, unatoč trima posebnim radionicama održanima tijekom posljednjih šest mjeseci.
Potpisnice smatraju da bi inicijativu trebalo preimenovati jer je naziv “štit” obmanjujući: on sugerira da je riječ o razvoju zajedničkih sposobnosti na razini EU-a. Istodobno jasno povlače granicu kada je riječ o nacionalnom suverenitetu nad vojnim svemirskim sposobnostima. Drugim riječima žele iduće: ako primjerice, Njemačka želi razviti vojne satelite, satelitske senzore, sustave za rano upozoravanje ili druge vojne svemirske sposobnosti, o tome odlučuje Njemačka, a ne Europska komisija ili neka institucija EU-a.
“Neovisno o nazivu inicijative, potrebno je ponovno istaknuti da odgovornost za pitanja sigurnosti i obrane, uključujući nabavu, upravljanje i obranu svemirskih sustava koji se koriste u sigurnosne i obrambene svrhe, isključivo pripada državama članicama”, stoji u dokumentu.
Sedam država podržava koordinaciju nabave vojnih svemirskih sposobnosti na razini EU-a, dok države članice istodobno nastavljaju razvijati i širiti vlastite nacionalne programe. Države članice trebale bi pritom imati vodeću ulogu, dok bi institucije EU-a pružale potporu u okviru svojih nadležnosti, s ciljem jačanja europske sigurnosti u svemiru i odgovora na sve širi raspon prijetnji koje se stalno razvijaju.
“Kao države članice smatramo da postoji hitna potreba za zaštitom, a prema potrebi i obranom naših svemirskih sustava i infrastrukture – uključujući svemirske sustave EU-a – od sve većeg broja rizika i prijetnji, budući da je svemir postao područje u kojem se sve izraženije vodi natjecanje i sukobljavanje interesa”, navodi se u dokumentu.
Pitanje prioriteta u slučaju krize
Kada je riječ o Svemirskom programu EU-a, koji je Europska komisija predložila u sklopu sljedećeg dugoročnog proračuna Unije, dokument upozorava na nekoliko sigurnosnih pitanja. Među njima su sve intenzivnije korištenje civilnih programa EU-a u vojne svrhe, sigurnost komponenti koje imaju dvojnu namjenu te način na koji se nacionalne inicijative nadopunjuju s NATO-om. Također se postavlja pitanje kako bi europske svemirske usluge u kriznim situacijama trebale određivati prioritete između civilnih i vojnih potreba.
Još jedan od prioriteta jest jačanje dijaloga između vojnih tijela država članica nadležnih za svemir, kao i razvoj mehanizama poput zajedničkog korištenja i udruživanja sposobnosti, kojima bi države mogle nadopunjavati vlastite vojne svemirske kapacitete.
Rascjepkano financiranje svemirskog sektora
Na kraju, potpisnice pozivaju Europsku komisiju da racionalizira izrazito rascjepkan sustav financiranja svemirskog sektora. Trenutačno se financiranje oslanja na čitav niz različitih instrumenata, među kojima su program Horizon Europe, ulaganja Europske investicijske banke i Europski obrambeni fond.
“Podržavamo inicijativu European Space Shield – ili kako god se ona u budućnosti bude zvala – pod uvjetom da donese konkretnu dodatnu vrijednost europskoj sigurnosti”, navodi se dalje u dokumentu. Budući da su ključne sposobnosti isključivo u suverenoj nadležnosti država članica, upravo države članice moraju biti u središtu svake europske inicijative u području svemirske sigurnosti”, zaključuju potpisnice.
SAD oštro protiv planiranog zakona EU-a o svemiru: ‘Neprihvatljiv’
