Odnosi Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, jednom od dva entiteta susjedne države, godinama su na niskim granama. Nije tome samo pridonio rat u toj zemlji gdje su dojučerašnji saveznici ratovali jedni protiv drugih, nego, ponajviše politika. No to bi se u idućem razdoblju, čini se, moglo mijenjati, barem ako je vjerovati predsjedniku najjače hrvatske stranke u BiH Draganu Čoviću.
U razgovoru za “Dnevni avaz” predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da nakon posljednjih izbora postoji prostor za novo približavanje Bošnjaka i Hrvata te ocijenio da bi upravo popravljanje odnosa dvaju naroda trebalo biti jedan od prioriteta nove vlasti.
Njegove izjave dolaze nakon izbora na kojima, prema njegovoj ocjeni, nije došlo do ponavljanja obrasca zbog kojeg je pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH godinama bilo jedno od najspornijih pitanja između bošnjačkih i hrvatskih stranaka.
Fenomen Komšić
Čović je pritom izravno povezao pitanje međunacionalnih odnosa s fenomenom Željka Komšića. Komšić je od 2006. u više izbornih ciklusa biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iako je njegova politička baza vezana uz bošnjačko biračko tijelo.
Na izborima 2022. godine Komšić je, prema službenim rezultatima, osvojio 227.540 glasova, 127 tisuća više od svoje stranke, odnosno 55,8 posto, dok je kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto dobila 180.255 glasova i ipak nije ušla u Predsjedništvo iako je u hrvatskim sredinama u BiH dobila i preko 90 posto.
Upravo je takav način izbora godinama produbljivao nepovjerenje između Bošnjaka i Hrvata. Hrvatski politički predstavnici tvrdili su da se time Hrvatima nameće politički predstavnik kojeg većinski nisu birali, dok je Komšić svoj izbor branio logikom birača u Federaciji BiH da glasa za kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Zbog toga je pitanje “legitimnog predstavljanja” postalo jedno od središnjih političkih pitanja u odnosima dvaju naroda, ali i u cijeloj zemlji, a posljedično i u regiji.
Čović sada smatra da je otvoren prostor za promjenu takvog odnosa. “Takav razvoj događaja će, sasvim sigurno, značajno relaksirati ukupne odnose i unutarnji dijalog, što nam pomalo vraća međusobno povjerenje koje je bilo vidno narušeno posljednjih desetak godina”, rekao je za Avaz.
‘Nema nam druge’
Dodao je da “nama nema druge nego relaksirati odnose, posebno u FBiH između hrvatskog i bošnjačkog naroda, jer vidjeli smo što se događa kad idemo ‘tuk na utuk’ – opći zastoj, problemi i nepovjerenje”.
Prema njegovim riječima, posljednjih dana razgovarao je s gotovo svim relevantnim stranačkim liderima, među kojima su Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić (op. a. vlasnik Avaza) i Milorad Dodik. Čović najavljuje da bi izravni razgovori o formiranju vlasti trebali početi odmah, uz dogovor o stabilnosti institucija, poštivanju Ustava i zakona te nastavku europskog puta BiH.
“Tako da smatram da ćemo ovaj put malo lakše tražiti rješenja za sve probleme koje smo naslijedili, a i za ono što se nalazi ispred nas”, rekao je Čović, dodajući da bi brže formiranje vlasti moglo vratiti povjerenje građana u funkcioniranje države.
Jedno od pitanja koje će i dalje biti na stolu jest izmjena Izbornog zakona BiH. Čović tvrdi da HDZ-ov zahtjev za promjenom načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva nije povezan s teritorijalnim preustrojem države. “Tu nema nikakve priče o teritorijalnim ili drugim koncepcijama preustroja BiH”, kazao je, dodajući da bi cilj trebao biti osigurati “osnovnu relaksaciju koja je BiH danas prijeko potrebna”.
U takvom kontekstu Čović bošnjačko-hrvatsko približavanje vidi kao preduvjet za smanjivanje političkih blokada i lakše funkcioniranje Federacije BiH, upozorivši da u takvom političkom odnosu “prvenstveno Bosna i Hercegovina ispašta, naš europski put, a i sve drugo jednostavno ide na sličan način”.
Napokon legitimna
Inače, u nedjelju 4. listopada na Općim izborima Hrvatima je napokon uspjelo poći za rukom da izaberu legitimnog predstavnika u Predsjedništvo BiH.
Učinjeno je to, međutim, u atmosferi straha s obzirom na to da nije otklonjena mogućnost da bošnjačim glasovima taj kandidat bude izabran.
S obzirom na gužvu među bošnjačkim kandidatima glasovi su raspršili između Izetbegovića, Efendića i Bećirovića – koji je i pobijedio – pa nije ‘ostalo’ dovoljno glasova za Komšićevog nasljednika Slavena Kovačevića. On je na kraju osvojio oko 80 tisuća glasova što mu nije bilo dostatno za ulazak u Predsjedništvo.
Što bi, pak, bilo da Bošnjaci nisu imali više kandidata na ovim izborima nije teško za pretpostaviti. Hoće li HDZ-u BiH napokon poći za rukom uvjeriti partnera u državnom parlamentu na izmjene Izbornoga zakona o kojima se bruji već više od desetljeća – ostaje da se vidi.
