Nakon tragične pomorske nesreće u Splitskim vratima u kojoj su nakon sudara putničkog katamarana i jedrilice izgubljeni životi, fokus se s istrage samog događaja – koja će nedvojbeno trajati mjesecima – postupno prebacuje na problem (ne)sigurnosti na moru.
Podsjetimo, dežurni istražni sudac Županijskog suda u Splitu odredio je istražni zatvor prvom časniku putničkog katamarana (33) koji je u nedjelju sudjelovao u stravičnoj pomorskoj nesreći u akvatoriju Splitskih vrata, u kojoj je smrtno stradalo četvero čeških državljana.
Na hrvatskom dijelu Jadrana pomorski promet u posljednjih desetak godina snažno se povećao – slikovit je podatak da se ovdje nalazi čak 40 posto čarter jedrilica cijelog svijeta – a istovremeno su propisi i kriteriji za dobivanje dozvole za upravljanje brodovima prilično “labavi”.
Kontrola pomorskog prometa po općem sudu je manjkava, ponajprije zbog potkapacitiranih lučkih kapetanija i postaja Pomorske policije, te se čini da prije svega počinje nedostajati ključnog aspekta – respekta prema moru.
More ne prašta
‘More ne prašta’, objašnjava za tportal Sanjin Dumanić iz Udruge pomorskih kapetana Split, bivši kapetan s dugogodišnjim iskustvom. On se ograđuje od komentiranja konkretne tragedije ispred Splitskih vrata u kojoj su izgubljena četiri života, no ime neke druge poruke.
“Načelno, postoje propisi i pravila o izbjegavanju sudara na moru po kojima, ako dolazi do ukrštavanja kursa dvaju brodova, postoji pravilo ‘desne ruke’. Potom postoje pravila koja govore o pretjecanju; ako se brod približava po krmi pod kutom većim od 135 stupnjeva, smatra se da pretječe i dužan je izbjegavati, a brod kojeg se pretječe dužan je zadržati kurs i brzinu. Postoji i pravilo po kojemu brod s pogonom na jedra ima prednost u odnosu na brodove na motorni pogon, a postoji i propis po kojemu se u uskim kanalima manji brodovi uklanjaju većima, posebno putničkim”, nabraja Dumanić.
“No osnovno, najvažnije i često jedino pravilo na moru jest kontinuirano osmatranje da bi se brod s kojega je uočena opasnost na vrijeme uklonio, čega u ovom slučaju, po svemu sudeći, nažalost nije bilo. Iduće pravilo odnosi se na podešavanje brzine plovidbe, to je drugi ključan element“, dodao je sugovornik tportala.
Čak i od kriterija za izdavanje dozvola za plovidbu i činjenice da u Hrvatskoj važe one izdane u svim ostalim državama Europske unije, Dumanić većim problemom smatra previše ležerno ponašanje na moru koje zbilja ne prašta propuste.
“Ljudi su često vrlo uzbuđeni pri izlasku na more i ne osjećaju nikakav respekt prema njemu, a često se u kombinaciji nađu zdravice, nekoliko pića za opuštanje, pa onda čak i droga… Nipošto ne tvrdim da je to bio slučaj u posljednjoj nesreći, dapače, ali radi se o izuzetno rizičnim faktorima koje treba znatno oštrije i temeljitije kontrolirati. Tu je i problem pretjeranog samopouzdanja, pa i bahatosti, čak i kod plovidbe u vrlo osjetljivim zonama kakva su Splitska vrata. Argument ‘tu sam plovio stotinu puta’ ne znači apsolutno ništa jer je situacija svaki put drugačija: od vremenskih uvjeta na moru do prisutnosti drugih brodova. Čovjek na jednak način može reći da je stotinu puta prošao istim križanjem, pa svejedno neće stotinu i prvi put proći zatvorenih očiju i ignorirati svjetlo na semaforu”, slikovit je ovaj kapetan u mirovini.
Prijedlog za Splitska vrata – segregacija tokova i ograničenje brzine
Za Splitska vrata, prolaz između otoka Brača i Šolte kojim na dnevnoj bazi plove tisuće brodova, Dumanić ima konkretan prijedlog:
“U Splitskim vratima treba uspostaviti segregaciju tokova na način da se 200 metara od sredine prema istoku odvija promet prema Splitu, a 200 metara prema zapadu promet od Splita, što bi sa svake strane ostavilo po dodatnih 150 metara za manja plovila. Potrebno je i ograničenje brzine: manjim brodovima u blizini kopna na oko 5,5 čvorova, a većima na 12 ili maksimalno 15 čvorova. Time bi situacija postala znatno povoljnija”, smatra predsjednik Udruge pomorskih kapetana Split.
“Procedura za provođenje ove ideje vrlo je jednostavna: Ministarstvo mora treba dati dozvolu Lučkoj kapetaniji, a ona treba dati nalog Hidrografskom institutu da novi režim plovidbe ‘ukrca’ u sve pomorske karte”, dodaje Dumanić.
Po njemu, Hrvatska dramatično zaostaje s izgradnjom pomorske infrastrukture, posebno novih vezova za brodove, čiji se broj povećava na dnevnoj bazi, a boljka je i rijetka mreža benzinskih crpki na moru.
“U Splitu postoji jedna jedina, i to usred gradske luke, što samo povećava promet i gužve – posebno vikendom, kada se događaju smjene gostiju i kada luka puca po šavovima. Deseci brodova koji u nju ulaze samo da bi natočili gorivo definitivno ne pomažu tome”, zaključuje kapetan Dumanić.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
Prvom časniku katamarana određen istražni zatvor zbog straha od utjecaja na posadu!
Dežurni istražni sudac Županijskog suda u Splitu odredio je istražni zatvor prvom časniku putničkog katamarana (33) koji je u nedjelju sudjelovao u stravičnoj pomorskoj nesreći u akvatoriju Splitskih vrata, u kojoj je smrtno stradalo četvero čeških državljana. Sudac istrage prihvatio je zahtjev Županijskog državnog odvjetništva te je odluku o
Saslušan prvi časnik katamarana: “Ne osjećam se krivim!” Isplivali jezivi detalji sudara
Dežurni istražni sudac Županijskog suda u Splitu saslušao je prvog časnika putničkog katamarana koji je u nedjelju sudjelovao u teškoj pomorskoj nesreći u kojoj je smrtno stradalo četvero Čeha, a odluku o eventualnom zatvoru donijet će tijekom večeri. Odvjetnica J. B. (33) Zvjezdana Barić izjavila je kako je Županijsko

VIDEO – DRAMATIČNE SNIMKE S KORČULE: “Posada Jadrolinije uzalud trubi, prolaz Dominče postao je tempirana bomba!”
KORČULA – Nakon nedavnog tragičnog sudara katamarana i jedrilice, našoj se redakciji javio zabrinuti čitatelj, koji je na liniji Dominče–Orebić snimio opasne manevre i svakodnevni kaos s kojim se suočavaju posade trajekata. Pomorska nesreća kod Splitskih vrata koja je šokirala javnost potaknula je građane da ukažu na kritične točke na


