Obični kupci plaćaju jednako ili više, da bi dobili manje količine istog proizvoda
U modernoj ekonomiji postoje raznorazne pojave. I potpunim laicima je dobro poznata inflacija, kao rak rana svakog gospodarstva koja uzrokuje munjevit rast cijena potrošačkih dobara i pad vrijednosti valute. Ali postoje i druge, također vrlo opasne pojave poput stagflacije, recesije i masovne nezaposlenosti.
Međutim, malo je ljudi izvan ekonomskih krugova čulo, a još manje shvaća pojam shrinkflacije. U pitanju je iznenađujuće vrlo nazočna pojava – kako na policama hrvatskih supermarketa, pekara, restorana i drugih mjesta tako i na globalnoj razini.
Definicija shrinkflacije
Najkraće kazano, shrinkflacija je praksa koju sve više primjenjuju prodavatelji (velike korporacije, ali i mala i srednja poduzeća) – proizvod je sve manji u dimenzijama, količini i veličini, dok cijena ostaje ista ili raste, čime se prikriva stvarni rast cijena.
Potrošači osjećaju da nešto nije u redu, ali teško mogu točno odrediti što. To jest, mogu odrediti o čemu se radi, ali trebaju se precizno sjećati starih i novih cijena i količina. Pojava se najčešće manifestira u maloprodaji hrane i pića.
Hrvatski primjeri
Na primjerima shrinkflacije iz Hrvatske možemo vidjeti kako fenomen funkcionira. Npr. prije nekoliko godina cijena 500 g mljevenog mesa iznosila je 3 eura, a sada iznosi 4 eura, ali za 450 g – dogodio se pad od 50 grama. Primjerice, jedna litra tekućeg jogurta nekad je koštala 1,20 €, a sada košta isto, ali je količina 950 g jogurta. Deset rola toalet papira koštalo je 2,50 eura, a sada se za istu cijenu može kupiti osam rola. 500 g kave nekad je koštalo 7 eura, a sad je cijena ista, ali je količina kave 400 g.
Primjeri iz Amerike i svijeta
Slično je i u SAD-u. Cijene kruha u američkim supermarketima od 2020. godine do danas porasle su za 35 posto, no taj broj ne prikazuje stvarni rast troškova jer su se istodobno smanjila i pakiranja. Tako današnji „kruh od pola kilograma“ zapravo teži oko 400 grama, dok je nekadašnje pakiranje od 20 unci smanjeno na 16 unci. Kruh je lakši, manje zasitan, a sendviči više ne djeluju jednako bogato.
Dobri primjeri su i paštete i konzervirane tune koje se smanjuju s vremenom, ali zato cijena ostaje ista ili čak raste.
Na globalnoj razini posljednjih godina nakon korona krize najčešće se shrinkaju iliti smanjuju sljedeći proizvodi: papirnati ručnici, toaletni papir, pahuljice, kava, deterdžent za rublje, pasta za zube i lijekovi protiv bolova.
Shrinkanje – poželjno za trgovce, ali ne i potrošače
Takva tiha, svakodnevna poskupljenja i smanjenja količine proizvoda postupno se nakupljaju i stvaraju sve izraženiji osjećaj nesigurnosti kod običnih ljudi zbog neizvjesne budućnosti. Shrinkflacija je odlična mjera za trgovce koji smanjuju svoje ulazne troškove nabave, proizvodnje i distribucije te povećavaju profitne marže.
Smanjenje kvantitete može biti i konkurentska prednost uzimajući u obzir druge kompanije na tržištu. Takva mjera je možda dobra za likvidno poslovanje prodajnih korporacija, ali nikako nije dobra za potrošače koji su gubitnici.
Obični kupci zapravo plaćaju jednako ili više da bi dobili manje količine istog proizvoda. Valja naglasiti kako shrinkflacija često prolazi nezamijećeno od strane kupaca, ako se radi o manjim smanjenjima i vizualno atraktivnoj ambalaži. Međutim, ako su u pitanju veća smanjenja tada dolazi do reakcije dijela javnosti i kompanije gube na svom ugledu.
Nevjerojatna otkrića
Shrinkflacija je dobra mjera ne samo za trgovce, već i za nacionalne vlade jer se na taj način skriva inflacija. Ispada kako cijene ostaju na istoj razini, dok ustvari rastu.
Zapanjujuće je da su potrošači spremni radije prihvatiti shrinkflaciju nego rast cijena proizvoda! Istraživanja pokazuju da su kupci spremniji kupiti manje dimenzije za istu cijenu, nego plaćati više.
Uzevši u obzir rastuće troškove života nakon korona krize, to i ne čudi. Mnogi se moraju odricati svega što nije nužno za preživljavanje (putovanja, kino, kazalište, markirana roba) kako bi mogli skrpati kraj s krajem. Ljudi su spremni smanjiti broj zalogaja kako bi preživjeli.
Prgava praksa nemilosrdnih kapitalista
Sve u svemu, riječ je legitimnoj i legalnoj poslovnoj praksi koja, naravno, nije poštena iz perspektive potrošača. Međutim, kapitalizam je nemilosrdan i kupci moraju dobro razmišljati prilikom kupnje veće količine hrane, pića i higijenskih potrepština. Bilo bi poželjno da prije kupovine naprave analize, odnosno usporede cijene istog proizvoda u više dućana kako bi na vrijeme spoznali potencijalne smanjene (shrinkane) proizvode.
Zviždanje u javnosti je poželjno kako bi se ovoj nepoželjnoj praksi donekle stalo na kraj. Ako reakcije kupaca nema, shrinkflacija prolazi.
Zato svi posjedujemo odgovornost, a pogotovo udruge za zaštitu potrošača. Na ovoj negativnoj ekonomskoj pojavi vidi se kolika je važnost građanskog organiziranja i udruga civilnog društva koje trebaju raditi svoj posao u interesu većine naroda.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal https://actualitica.com/
