UNESCO je 2019. godine službeno proglasio 26. studenoga Svjetskim danom maslina i dodao ga na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.
UNESCO ističe važnost masline, čija je grana dugo “simbolizirala mir, mudrost i sklad”.
– Očuvanje i uzgoj masline sve je veći imperativ dok se svijet bori i prilagođava klimatskim promjenama. Zaštita kulturne i prirodne baštine, uključujući krajolike, u središtu je misije UNESCO-a. Cilj Svjetskog dana maslina je potaknuti zaštitu stabla masline i vrijednosti koje utjelovljuje, kako bi se uvažio njezin važan društveni, kulturni, gospodarski i ekološki značaj za čovječanstvo – kažu iz UNESCA.
U govoru u čast Svjetskog dana maslina ove godine, europski povjerenik Janusz Wojciechowski istaknuo je da sektor maslina pruža “potrošačima u Europi i [u cijelom] svijetu zdrav, siguran i održiv proizvod”.
Uz priznanje tradicionalne mediteranske prehrane koje je raslo posljednjih godina, uloženi su napori da se kvantificiraju prednosti maslinovog ulja. Znanstvenici su pronašli dokaze da nam ekstra djevičansko maslinovo ulje pomaže u borbi protiv srčanih bolesti, moždanog udara, Alzheimerove bolesti, dijabetesa, raka, osteoporoze, reumatoidnog artritisa, visokog kolesterola i još mnogo toga, prenosi Maslinar.
Maslina pomaže i okolišu
Istraživači su također pokazali da stabla masline mogu pomoći okolišu. Kako to? Pa eto, prema Međunarodnom vijeću za masline, na svaku litru proizvedenog djevičanskog maslinovog ulja iz atmosfere se ukloni 10,65 kg ugljičnog dioksida. Hektar stabala maslina može nadoknaditi ugljični otisak jedne osobe, a svjetska proizvodnja maslinovog ulja apsorbira količinu ugljičnog dioksida koju proizvodi grad veličine Hong Konga.
Kako bi ove godine proslavili Svjetski dan maslina, Međunarodno vijeće maslina i vlada Gruzije organizirali su međunarodni online seminar fokusiran na trendove na međunarodnom tržištu maslinovog ulja. Na seminaru su sudjelovali predstavnici gruzijske vlade, Međunarodnog vijeća za masline, Europske komisije, Sjevernoameričke udruge maslinovog ulja i Kulinarskog instituta Amerike.
Malo statistike
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), u 2024. godini masline je u Hrvatskoj uzgajalo 12.989 poljoprivrednih gospodarstava, na ukupno 15.091 hektar registrirane površine. Ovi podaci obuhvaćaju gospodarstva koja su prijavljena u sustavima potpora, a većina njih dolazi upravo iz jadranskih županija – od Istre do Dubrovačko-neretvanske.
Točna brojka stabala varira prema izvorima, no najčešće se navodi oko 3,7 do 4,4 milijuna stabala maslina u Hrvatskoj i svima im “čestitamo” njihov dan! Procjenjuje se da ukupno u 7 jadranskih županija ima oko 4.372.550 stabala maslina.
Najveći broj proizvođača je u Zadarskoj županiji, njih 3.338 koji drže 3.206 hektara maslinika čime pokrivaju preko 20 posto ukupnih površina pod ovom kulturom. Iza nje slijedi Istarska s 2.394 proizvođača, zatim Splitsko-dalmatinska s 2.344 te Dubrovačko-neretvanska s 2.303 proizvođača, piše Agro klub. Što se internacionalne statistike tiče najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, slijedi ju Italija dok Hrvatska zauzima 19. mjesto.
J.T.
