Okupljanje desetina muškaraca u vojnim odorama s arapskim obilježjima nedaleko Bugojna u središnjoj Bosni izazvalo je snažan nemir među tamošnjim Hrvatima, ali i drugim povratnicima koji još nose ožiljke ratnih događaja iz devedesetih.
Fotografije bradatih, do zuba naoružanih muškaraca, koji demonstriraju vještine gađanja i postrojavaju se u vojnom poretku, preplavile su bugojanske medije i društvene mreže, podsjećajući mnoge na najmračnija razdoblja rata u Središnjoj Bosni.
Na slikama se vide uniformirani sudionici s natpisima na arapskom jeziku i palestinskom zastavom na odorama, što je kod dijela lokalnog stanovništva izazvalo dojam da se radi o okupljanju s vjersko-nacionalnim predznakom.
Druženje i sportski trening
Prema navodima organizatora, riječ je o „airsoft“ druženju i sportskom treningu pod nazivom „Tajna Titove vile“, u organizaciji kluba Ostrožac, uz sudjelovanje više od stotinu članova petnaest klubova iz različitih dijelova BiH.
Okupljanje je održano u krugu bivše vojarne „Admir Ljubuškić Šutak“, a nastavilo se na prostoru nekadašnje vile Josipa Broza Tita. Ipak, slike i simbolika koje su pratile događaj izazvale su strah i tjeskobu kod Hrvata Bugojna, koji ratne slike mudžahedina i dalje nose u živom sjećanju.
Posebno zabrinjava činjenica da je skup otvorio načelnik općine Bugojno Edin Mašić, koji je događaj nazvao sportskim natjecanjem, što je dio javnosti ocijenio kao ravnodušnost prema strahovima hrvatskog stanovništva.
Za mnoge Hrvate, prisjećanje na 1993. godinu i djelovanje zloglasnog odreda El Mudžahid, koji je tada boravio na području Rostova, neizbježno je povezano s nestancima i pogubljenjima njihovih najbližih.
Još se traga za tijelima petnaestorice hrvatskih logoraša i civila nestalih na tom području, za koje se sumnja da su ubijeni upravo u zoni u kojoj su djelovali pripadnici tog odreda. Scene s nedjeljnog okupljanja, kako kažu svjedoci, „ledile su krv u žilama“, jer su podsjetile na ratne slike koje mnogi nisu nikada uspjeli zaboraviti.
Koordinacija udruga Domovinskoga rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH oglasila se oštrom reakcijom, pozivajući na hitnu zaštitu Hrvata u Bugojnu i na pokretanje istrage o cijelom slučaju. U priopćenju se navodi da ovakvi incidenti predstavljaju ozbiljan napad na temeljne vrijednosti mira i sigurnosti u regiji.
Koordinacija je pozvala nadležne institucije, uključujući Srednjobosansku policiju, Tužiteljstvo, SIPA-u, ali i međunarodne organizacije poput Europske unije, NATO-a i američkog veleposlanstva, da reagiraju i poduzmu hitne mjere kako bi se osigurao javni red i sigurnost.
Hrvati nisu sami
„Hrvati u Središnjoj Bosni i Bugojnu nisu i neće biti prepušteni sami sebi. Očekujemo odlučan rad nadležnih tijela i spremni smo aktivno sudjelovati kako bismo osigurali da Bugojno i cijela Središnja Bosna ostanu sigurna područja za život Hrvata“, stoji u priopćenju Koordinacije.
U istom tekstu istaknuto je kako je neprihvatljivo korištenje vojnih odora i simbola koji podsjećaju na ratne i terorističke strukture. Takva okupljanja, poručuju, ponovno otvaraju teške rane i vraćaju sjećanja na progon bugojanskih Hrvata tijekom Domovinskog rata.
Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba iz Bugojna je prognano gotovo 15.000 Hrvata, a nakon rata ih se vratilo svega nekoliko tisuća. Prema službenom popisu iz 2013. godine, u Bugojnu je prijavljeno nešto više od 5.500 Hrvata, dok podaci Katoličke Crkve govore da ih stalno živi između dvije i tri tisuće.
U ratu je ubijeno više od 300 hrvatskih civila i vojnika, a još uvijek se traga za posmrtnim ostacima 15 ubijenih najviših hrvatskih vojnih i civilnih predstavnika. Njih ukupno 22 bošnjačka Armija BiH je najprije zarobila, a potom pogubila. Do danas su pronađena tijela sedmorice članova takozvane „Bugojanske skupine“.
Zbog toga današnje scene uniformiranih muškaraca naoružanih i s ikonografijom koja podsjeća na ratne godine kod Hrvata Bugojna ne izazivaju ravnodušnost, nego strah. Mnogi od njih vjeruju da se iza naziva „sportsko okupljanje“ krije opasna poruka i podsjetnik na vremena koja su mislili da su ostavili iza sebe.
U očekivanju reakcije nadležnih institucija, bugojanski Hrvati poručuju da žele samo miran život, ali i da ne mogu šutjeti kad se pred njihovim očima prizivaju simboli koji su nekad donosili smrt.
