Brzi razvoj umjetne inteligencije otvara brojna pitanja o njezinoj primjeni, utjecaju na tržište rada i granicama odlučivanja koje treba zadržati u ljudskim rukama, istaknuto je u utorak na 4. hrvatskom simpoziju o umjetnoj inteligenciji u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt istaknuo je kako je umjetna inteligencija u posljednjih nekoliko godina od istraživačkog područja postala tehnologija koju svakodnevno koriste milijuni ljudi, a njezin razvoj donosi pitanja na koja još nema odgovora.
Govoreći o izazovima njezina razvoja, Neidhardt je postavio pitanje što se smije prepustiti umjetnoj inteligenciji, a o čemu moraju odlučivati ljudi, kako prepoznati pogreške sustava te kako koristiti nove alate tako da proširuju ljudsko znanje, a ne da ga zamjenjuju.
Akademik Ignac Lovrek, tajnik Razreda za tehničke znanosti HAZU-a, podsjetio je da se Akademija umjetnom inteligencijom počela baviti još 2019. godine, kada je organizirala prvi okrugli stol i izradila izjavu s prijedlozima za postupanje u Hrvatskoj.
Upozorio je na važnost znanja korisnika, istaknuvši da umjetna inteligencija ne može nadomjestiti nedostatak osnovnog znanja, nego može dovesti i do pogrešnih zaključaka.
“Suradnja ljudi koji znaju s umjetnom inteligencijom sigurno će biti plodonosna. Suradnja ljudi koji ništa ne znaju s umjetnom inteligencijom bit će problematična, a kratka da je opasna”, rekao je Lovrek.
Predsjednik simpozija akademik Sven Lončarić istaknuo je da je skup zamišljen kao mjesto razmjene iskustava i predstavljanja istraživačkih aktivnosti u Hrvatskoj, ne samo u tehničkim znanostima nego i u drugim područjima primjene umjetne inteligencije. Ove je godine u program prvi put uvrštena i panel-rasprava o trendovima razvoja i izazovima umjetne inteligencije.
Program obuhvaća plenarno predavanje profesora Gorana Glavaša sa Sveučilišta u Würzburgu o uključivoj umjetnoj inteligenciji temeljenoj na prirodnom jeziku, dvije tematske sekcije te panel-raspravu. Teme izlaganja uključuju primjenu umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti, robotici, medicini, poljoprivredi, energetici i pravosuđu.
Simpozij organiziraju Razred za tehničke znanosti HAZU-a i Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj, u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, Centrom za umjetnu inteligenciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Regionalnim centrom izvrsnosti za robotske tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
