Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a odbacio je prebacivanje odgovornosti na zaposlenike u štrajku zbog poteškoća koje gospodarstvenici imaju pri pribavljanju pojedinih sudskih uvjerenja potrebnih za sudjelovanje u javnoj nabavi.
U reakciji na objavljeni tekst o nedostupnosti dokumentacije Sindikat navodi da ne osporava ozbiljnost problema s kojima se mogu suočiti gospodarski subjekti. Ističe, međutim, da se zbog tih poteškoća ne može zahtijevati od zaposlenika da obavljaju poslove izvan utvrđenog minimuma rada tijekom štrajka.
Pozivaju se na odluku neovisnog arbitra
Iz Sindikata naglašavaju da zaposlenici tijekom štrajka ne odlučuju proizvoljno koje će poslove obavljati. Prema njihovim navodima, poslovi koji se ne mogu prekidati utvrđeni su odlukom neovisnog arbitra od 24. kolovoza 2026., koju su dužni poštovati i Sindikat i poslodavci.
„Izdavanje svih sudskih uvjerenja koja se inače izdaju u redovnom radu suda nije automatski posao koji se mora obavljati za vrijeme štrajka”, poručuju.
Dodaju da važnost određene usluge za poslovanje poduzetnika, prema njihovu stajalištu, ne omogućuje jednostrano proširivanje obveza zaposlenika.
„Činjenica da je određena usluga važna za poslovanje gospodarskih subjekata ne daje pravo bilo kome da jednostrano proširuje obveze zaposlenika mimo odluke neovisnog arbitra”, navode.
Sindikat ne organizira rad sudova
Posebno ističu da Sindikat nije tijelo koje organizira rad sudova, određuje opseg njihova poslovanja ili odlučuje o rokovima u postupcima javne nabave.
Zbog toga smatraju da se pitanje eventualne štete za gospodarske subjekte ne može rješavati pritiskom na Sindikat i zahtjevima da zaposlenici obavljaju poslove koji nisu obuhvaćeni utvrđenim minimumom rada.
Odbacuju i stvaranje dojma da zaposlenici štrajkom ugrožavaju gospodarstvo, uz tvrdnju da se pritom zanemaruju razlozi zbog kojih je štrajk pokrenut.
Dvije i pol godine upozoravaju na nezadovoljstvo
Sindikat navodi da posljednje dvije i pol godine kontinuirano upozorava na nezadovoljstvo zaposlenika pravosuđa koje, prema njihovim riječima, traje desetljećima.
Tvrde da su Vlada HNŽ-a i nadležna ministarstva na svim razinama vlasti bili pravodobno upoznati s problemima, ali da se odgovornost prebacivala s federalne na županijsku razinu i obrnuto.
„Zaposlenici pravosuđa nisu protiv građana, poduzetnika niti gospodarstva”, poručuju iz Sindikata, dodajući da traže ostvarivanje radnih i materijalnih prava uz poštovanje pravila štrajka.
Naglašavaju da ta prava ne mogu biti stavljena izvan snage svaki put kada se pojavi problem u radu institucija.
Vladu HNŽ-a i nadležne institucije pozvali su da preuzmu odgovornost za pronalazak rješenja, ozbiljno pristupe pregovorima sa Sindikatom te prestanu stvarati pritisak na zaposlenike koje ne smatraju uzrokom nastale situacije.
