Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (CIK/SIP BiH) objavilo je tri službene liste izabranih lokalnih političkih dužnosnika koji su prekršili zakonsku obvezu dostavljanja izjave o imovinskom stanju, i to nakon stupanja na dužnost ili po prestanku mandata u općinskim i gradskim vijećima.
Prema javno dostupnim dokumentima, čak šest hercegovačkih općina i gradova – Mostar, Čapljina, Stolac, Neum, Ljubuški i Široki Brijeg – ima brojne bivše i aktualne vijećnike koji unatoč službenim obavijestima nisu podnijeli imovinske kartice, što je izravno kršenje odredbi izbornog zakonodavstva BiH. Objavljene su tri liste, a prva lista prikazuje nove vijećnike izabrane 2024. koji nisu predali izjavu nakon početka mandata. Druga lista sadrži bivše vijećnike (2020–2024) koji nisu predali izjavu po završetku mandata. Treća lista je kombinacija obje – sadrži sve koji nisu predali izjavu ni pri početku ni pri kraju mandata.
Najviše imena s područja Čapljine i Mostara
U Gradu Mostaru, obuhvaćeno je ukupno više od 20 imena s dvije liste (2020–2024. i 2024–2028), uključujući i bivšeg/trenutnog gradonačelnika te više vijećnika koji su mandat okončali 2024. godine. Među njima su, između ostalih, Vladimir Čabrilo, Irma Baralija, Mario Kordić i Nazif Derviškadić, ali i novozabrani vijećnici poput Tea Tomića, Sergeja Šotrića i Džemala Jukle.
Čapljina prednjači s ukupno više od 25 dužnosnika, među kojima su i neka dugogodišnja imena lokalne politike – Damir Antunović, Pero Čepo, Davor Jelčić, Magdalena Đurašković, ali i novozabrani vijećnici poput predsjedatelja Gradskog vijeća Dženisa Veledara i Nikole Raguža.
Imena dolaze iz svih političkih opcija
Na popisima se nalaze vijećnici iz gotovo svih političkih stranaka koje djeluju u tim lokalnim sredinama. Lista obuhvaća i bivše gradonačelnike i predsjedatelje vijeća, što dodatno naglašava ozbiljnost problema i zanemarivanje osnovnih zakonskih obveza javnih funkcionera.
Prema Izbornom zakonu BiH, svi izabrani dužnosnici imaju obvezu dostaviti obrazac izjave o imovinskom stanju najkasnije 30 dana od početka ili kraja mandata. U suprotnom, CIK ima ovlasti pokrenuti prekršajni postupak, izreći novčanu kaznu, a u nekim slučajevima i zabranu kandidiranja u narednim izbornim ciklusima.
Jesu li institucije zakazale?
Iako je CIK službeno obavijestio sve relevantne razine vlasti, veliki broj dužnosnika i dalje ignorira zakonsku obvezu. Pitanje je hoće li i kada uslijediti sankcije, te jesu li političke stranke i općinska tijela postupile u skladu s internim pravilnicima i zakonima o transparentnosti.
Kompletne liste su dostupne javnosti
Tri dokumenta CIK-a, objavljena 3. lipnja 2025., dostupna su na službenoj web stranici institucije. Građani mogu provjeriti popise i informirati se tko u njihovoj sredini nije dostavio podatke o imovinskom stanju, unatoč javnoj funkciji koju obnaša ili je obnašao.
Sve tri navedene liste dostupne su OVDJE.
Odsustvo imovinskih izjava predstavlja ozbiljno urušavanje principa javnosti, povjerenja i političke odgovornosti. Iako su podaci sada dostupni, ostaje pitanje – hoće li itko snositi posljedice?
