Lovačka kuća na Stinicama u Slivnu čija je potpuna obnova dovršena prije manje od godinu dana izgorjela je u požaru 11. listopada. U požaru nije bilo žrtava, ali uništeno je mjesto koje je desetljećima služilo za okupljanje lovaca i mještana.
Sekcija Slivno Lovačkog udruženja “Zec” Zagvozd pokrenula je poziv za pomoć kako bi kuću ponovno obnovili.
O okolnostima požara i onome što su izgubili za Dalmaciju Danas razgovarali smo s Dražanom Mikrutom, predsjednik Lovačkog udruženja „Zec” Zagvozd.
“Žar je iz komina pao u složena drva, a svi su već bili otišli. Drva su se zapalila, zatim je vatra zahvatila nadstrešnicu, a tek smo ujutro vidjeli da kućica gori” ispričao je Mikrut.
“Izgorjelo je sve, do temelja”.
Prema izvješću Županijskog vatrogasnog centra, dojava o požaru u Slivnu zaprimljena je u 6:49 sati. Lovačka kuća dimenzija šest puta 15 metara izgorjela je u cijelosti. Požar je lokaliziran u 8 sati, a ugašen u 9 sati. Intervenirala je Javna vatrogasna postrojba Imotski s tri vozila i pet vatrogasaca.
Imala je solare, centralno grijanje i dva kamina
Posebno je teško što je kuća bila potpuno obnovljena 14. studenoga 2025. godine prije nepunih godinu dana. U njezino uređenje uloženo je mnogo truda kako bi prostor bio ugodan i funkcionalan za sve koji su ga koristili.
“Kućica je stara četrdesetak godina, a nema ni puna godine otkako je potpuno obnovljena i uređena. Imala je solare, centralno grijanje, WC, kuhinju, vanjski i unutarnji kamin te nadstrešnicu. Sve je bilo baš lijepo uređen””, kazao je Mikrut.
Kuća je služila za lovačke aktivnosti, sastanke i druženja, ali njezina vrata bila su otvorena i drugim ljudima, mještanima i svim ljudima dobre volje.
“Koristili smo je kao lovačku kuću, za sastanke i druženja, ali mogao ju je koristiti bilo tko. Koristili su je i sami mještani”, istaknuo je.
Lovačka kuća na Stinicama u Slivnu bila je mjesto okupljanja lovaca i mještana. „Sve je bilo baš lijepo uređeno”, kaže predsjednik LU „Zec” Zagvozd Dražan Mikrut, koji najavljuje raščišćavanje zgarišta i obnovu.
Obnova gotovo od temelja, u subotu raščišćavanje
Nakon požara slijedi raščišćavanje, a potom i zahtjevna obnova.
Prema Mikrutovim riječima malo je toga što bi se moglo sačuvati i ponovno iskoristiti.
“Eventualno će se moći iskoristiti koji zid, ali u pravilu slijedi obnova od temelja, sve nanovo. U subotu smo dogovorili akciju čišćenja i raščišćavanja izgorjelog materijala i svega što je ostalo”, najavio je.
Akcija raščišćavanja dogovorena je za subotu, 17. listopada, a slivanjski lovci pozivaju sve ljude dobre volje da donacijama pomognu obnoviti njihovo mjesto okupljanja.
U javnom pozivu naglašavaju da su kuću godinama stvarali svojim trudom, radom i zajedništvom.
“Hvala Bogu žrtava nije bilo, a štetu ćemo nadoknaditi zajedničkim snagama”, poručuju.
Kako pomoći?
Novčane donacije za obnovu lovačke kuće mogu se uplatiti na sljedeći račun:
- Primatelj: LU „Zec” Zagvozd
- IBAN: HR47 2407 0001 1005 7798 8
- Opis plaćanja: Pomoć za obnovu lovačke kuće Stinice-Slivno
“Svaka pomoć, bez obzira na iznos, dobrodošla je i predstavlja izraz ljudske solidarnosti i zajedništva”, ističu lovci, zahvaljujući svima koji će se odazvati.
Poziv završavaju porukom: “Pokažimo još jednom da slivanjsko zajedništvo nije samo riječ, nego djelo!”

Lovačka tradicija Zagvozda zabilježena i u knjizi
Lovci i žitelji Zagvozda i njemu bliskih sela i zaselaka ,lovnih sekcija, zaslužili su jedno pisano izdanje, poslije 60 godina.Rođendan zagvoškog lovstva zato je obilježen tiskanjem prvih prmjeraka monografije “Lovstvo Zagvozda 60 godina Lovačke udruge Zec” autora Davora Martića i Ivice Buljubašića.
Povijest Lovačke udruge “Zec” predstavljena je u knjizi Lovstvo Zagvozda, 60 godina Lovačke udruge Zec, koju su krajem 2020. objavili splitska nakladna kuća Dobra kob i zagvoška udruga. Priredio ju je Davor Martić uz pomoć Ivice Buljubašića Lovca.
Knjiga na 160 stranica u boji prati razvoj lovstva u Zagvozdu, uz osvrt na njegovu povijest u Hrvatskoj, Dalmaciji i Imotskoj krajini. Posebna pozornost posvećena je desetljećima rada lovaca na očuvanju i uređenju lovišta u Zabiokovlju i na sjevernoj strani Biokova.
U predgovoru Martić naglašava njihov doprinos stvaranju pogodnih staništa za divljač, osobito divokoze i muflone. Rad zagvoških lovaca i gostoprimstvo domaćina opisuje kao temelje prepoznatljivosti ovoga kraja među lovcima iz Hrvatske i Europe.
Monografija “Lovstvo Zagvozda” zasniva se na provjerenim i istinitim povijesnim spoznajama, podacima i opisima života i rada žitelja Zabiokovlja,težaka, stočara, radnika, zaštitnika prirode i lovaca. Ali ne samo lovaca s puškom u ruci. Na početku, kao što nas povijest uči, lovci su bili vjerni podanici Biokova, gorda ih je planina hranila i pazila , razmjenjivali su pušku i praćku s mašklinom i lopatom, ušli su u surove gudure te moćne dalmatinske planine, još uvijek nedovoljno istra Žene. Nakana im je bila da je obogate s divljači, da divljači osiguraju mirno i bogato stanište,ali i da izvuku to biokovsko blago iz njegovih njedara. Da tu gordu, plemenitu planinu ponad mora, najmoćniju među svima pod kapom nebeskom, pripitome na sebi svojstven i drag način.

Zagvožđani su radom, umijećem, pameću i mudrošću filozofa,zasnovali i udarili temelje svoje lovačke budućnosti i budućnosti Imotske krajine . Hrvatsko i europsko carstvo trofejne divokozje i muflonske divljači stvorili su upravo Zagvožđani na svojim rukama.Udomili su rogato blago koje nikad prije ovdje nije prebivalo, pazili su ga i mazili, poput svoje djece, veselili se svakom novorođenom jariću ili janjcu. Radili su, uzgajali, sa srcem i od srca. Imali su viziju.
Taj njihov trud se isplatio : Zagvozd je postao lovački raj, središte okupljanja najmoćnijih lovaca Hrvatske i Europe, koji su odlazili, poslije ulova i tradicionalnog gostoprimstva, svojim domovima sa vrhunskim trofejem.I bogatim sjećanjem na bogati lov.
Svaki dobronamjerni lovac i lovkinja prepoznati će ovu monografiju kao uvod u lovačku i svaku drugu povijest svojega kraja. Sa njenih stranica saznati će gotovo sve o osnivanju i stasanju svoje matične udruge, povijesti hrvatskog,dalmatinskog i imotskog lovstva, uzgoju i zaštiti divljači, brigu i skrb o lovištima i njegovim stanovnicima , te , naposljetku,o čitavom jednom harmoničnom, jedinstvenom životinjskom i ptičjem carstvu sa vječnih gudura veličanstvenog Biokova.
Tekstualni dio monografije “Lovstvo Zagvozda” praćen je faktografskim štivom i izvornim,često amaterskim fotografijama sa terena, iz lovišta, u društvu divljači i prirode. Baš onako kako su je mnogi onda i danas doživljavaju .
Vrijedni koautor ovoga prvog imotskog izdanja Ivica Buljubašić Lovac potvrdio je još jednom, na ovom projektu, svu svoju ljubav i vjernost Biokovu. I njegovom živom svijetu, tim zemaljskim bićima koja ponosno nose na glavama kraljevsku krunu najmoćnijih trofeja. Dao nam je na uvid svoj golemi radni materijal, dnevnik kronoloških zbivanja u polustoljetnoj povijesti lovstva ovog kraja, za vjernu potvrdu o jednom mukotrpnom putu i životu ovdašnjih žitelja na obogaćivanju Biokova s divljači .
Gajimo s razlogom nadu da će neka nova , mlađa generacija Zagvožđana i njihovih susjeda, prihvatiti štivo ove monografije –u kojemu će pronaći mnoge detalje i o svojoj obitelji, ocu, djedu, bratu- i da će se znati njome poslužiti kada budu pisali o jednom drugom, novom svijetu u povodu 100. obljetnice rada i života Lovačke udruge “Zec”.

Izvor: Imotska krajina, Mladen Vuković, 20. svibnja 2021.
Moja reakcija na članak je…

