Narodni čovjek, veseljak, izravan i pravedan. Takav je bio Jakša Marasović. Narodnjak, Savkin kadar, političar koji je slijedio vjerno tu proljećarsku liniju hrvatstva, domoljublja po mjeri Vice Vukova i viteštva generala Stipetića.
Mi novinari najviše ćemo ga pamtiti po zalaganju da se Žnjan kao jedan od najvećih gradskih resursa stavi u funkciju, a Split konačno “raširi” istočnije od Zente i “spoji” s Duilovom, Stobrečem… Bilo je to u mandatu gradonačelnika Ivana Škarića (HSLS).
Evo kako je Marasović na svoj osebujan način ispričao kolegi Damiru Šarcu kako se “kalio Žnjan”, svjestan da se protekom vremena, a uoči konačnog uređenja ove kupališno-rekreativne zone, koja je svečano otvorena ove godine, puno toga zaboravilo.
Jakšina rič
– Država je bila u vidu Rojsa, on je ravna ono po sredini, Jure Radić (bivši ministar graditeljstva op.a) ga je bija posla. Ali sve je Grad platija, i to u omjeru jedan prema šest, sedan.
Žnjan je nasta nasipanjen šute i materijala od iskapanja za Mediteranske igre i gradnje Splita 3. To je bilo odlagalište otpada koje bi se ko zna kad uredilo da nije papa Ivan Pavao II. triba doć u Split. A papa je doša za moj rođendan 4. listopada, a ne za tvoj.
Znaš li koliko smo imali vrimena od brda stvorit ledinu koju sad vidiš? Dva i po miseca! To niko na svitu ne bi moga, a mi jesmo. Nije bilo nikakvoga prijašnjega plana ni projekata, nego se projektiralo u hodu, IGH je to radija. A niko od izvođača nije ima ugovor prije nego su na moju rič radili i sa svima su naknadno sklopljeni ugovori, i Grad je sve platija. Ko je smija komplicirat, to je bilo od nacionalnoga interesa.
Koliko smo platili Žnjan? E čekaj, oko 120 milijuna kuna (16 mil. eura, op.a), za to smo digli kredit na deset godina. Počeli smo u sedmi misec, a papa je dolazija u deseti misec. Bili smo tamo danonoćno. Grad je uredija prilaze od strane Zente, Duilova i odozgor, sve ceste po platou, onda sve plaže i školjere, kamene krune, valobrane. I ništa nije propalo niti se raspalo, jel’ tako? Na Žnjanu je uređeno oko 220 iljada kvadrata.
Znači, Grad je uložija 140 milijuna kuna, a država između 18 i 20 milijuna. Onda san vidija Rojsa u Saboru i kaže da će nas sve tužit jer nije plaćen, tražija je puste milijune, stotine. A ja mu govorin: “Po mojoj procjeni to ti je vridilo 18, 20 milijuna. To je sve šta mo’š dobit.” A Rojs kaže: “Dobro je i to!”. Šta je s tim dalje bilo, ne znan – obrazložio je Marasović Šarku malo građevinsko čudo.
Čovjek s kamena
Rođen je 4. listopada 1949. u Ugljanama (Trilj). Završio je Građevinski fakultet u Zagrebu (VSS; dipl. ing. građevine). U Splitu je proveo cijeli svoj život i profesionalni vijek.
Bio je dugogodišnji istaknuti član Hrvatske narodne stranke (HNS). Bio je i saborski zastupnik u 5. sazivu, izabran 2003. godine, gdje je bio prepoznat kao aktivan “pučki tribun” koji je zastupao interese Splita i Dalmacije, a u splitskom Gradskom vijeću je bio vijećnik u dva mandata, od 1997. do 2005. godine. Bio je i direktor Hrvatskih voda i član Uprave Jadranskog naftovoda (JANAF), gdje je proveo punih osam godina.
