Uskoro će Split biti bogatiji za još jedan mural. Oslikat će se fasada na križanju Marmontove ulice i Ulice kralja Tomislava. Mural će biti posvećen obilježavanju 500. godišnjice smrti oca hrvatske književnosti Marka Marulića. Prema djelu umjetnika Matka Trebotića “Judita – opsada Betulije” na fasadi kuće Pavlović mural će izvesti umjetnici Ivan Svaguša i Luka Duplančić.
Grad ih je angažirao po sistemu jednostavne nabave, ugovorom za 26 tisuća eura (s PDV-om), no posao nije lagan. Kako doznajemo od Luke Duplančića, mural na kojem počinju raditi ove subote treba biti gotov do sredine kolovoza, odnosno do konca Splitskog ljeta tako da bude u programu zatvaranja ove manifestacije.
Ali autori imaju iskustva, izveli su neke od najupečatljivijih gradskih murala. Zajedno su oslikali velikog puža na Blatinama, mural u Plinarskoj po ilustraciji Alema Ćurina, za “Slobodnu” su radili “mulca”,kako ga autori zovu, na Dobrome. Na Blatinama su radili splitsku “ekipu” na zgradi Kotara, a samostalno se obojica dugi niz godina bave izradom murala.
Skela od 10 metara
– Rok za izradu je malo brži, bit će intenzivno, ali uvijek je tako. Jedini nam je problem da ne popadamo sa skele od vrućine – kaže nam Luka Duplančić.
Grad je ranije angažirao tvrtku “Crivac” koja je postavila skelu širine deset metara na koju će se umjetnici penjati. Duplančić kaže da je zid na kojem će se izvoditi mural bio u lošem stanju. Moralo se dosta toga otući, staviti nove žbuke i mrežice i temeljnu boju kako bi se osigurala što veća trajnost murala.
Inače, fasada kuće Pavlović na kojoj će se oslikati mural je svojedobno došla pred pažnju javnosti kad je bila probijena radi ilegalne mjenjačnice. Pitali smo umjetnike je li im rok od dva tjedna u kojem trebaju prenijeti na fasadu Trebotićevu sliku kratak.
– Rok je u granicama izvodljivosti, bit će malo intenzivno, ali uvijek je tako. Ali prije svakog murala puca te adrenalin. Želiš da bude najbolje moguće, jer to nisu moji intimistički momenti ili rezervirani za određene skupine ljudi, odnosno galerije. To je ono što će svaki dan biti javno prisutno i bitno ti je da bude jako dobro napravljeno. Uvijek se nadaš da će ljudi dobro reagirati. I da će mural odgovarati prostoru, a ja vjerujem da će ovo za taj prostor baš biti dobro – smatra Duplančić.
Autori su nam kazali da im je lakše raditi murale kad imaju autorsku slobodu, odnosno kad rade na vlastitom radu. Duplančić kaže da može biti izazovno raditi po predlošku jer treba ući u tuđi umjetnički rukopis i prostudirati ga, ali da su profesionalci koji rade kako bi bilo najbolje moguće.
Svaguša veli kako je svakom umjetniku draže raditi svoje, ali ne znači da mu treba biti mrsko raditi i nešto tuđe.
– Veća mi je unutarnja motivacija raditi po vlastitim predlošcima, kad imamo zadatak onda je to zanat kojeg moramo ispuniti kvalitetno. Ovo djelo od gospodina Trebotića mi se sviđa jer je kvalitetno, snažno, ima autentičnu gestu, što mi je osobno zanimljivo. Nešto što mi se uopće ne sviđa ili protiv čega sam ideološki neću uopće raditi – kaže nam Svaguša koji nam je objasnio i tehničke detalje kako se prenosi neko djelo na fasadu po sistemu “mreže”.
Kontra vremenskih prilika
– Skelu koristimo kao slikarsku mrežu, prebacimo to u photoshop da vidimo koji dio je u kojem kvadratiću, koji se sječe u kojoj liniji od skele. Potom je puno silaženja i obilježavanja na fasadi, pa silaženja i udaljavanja od fasade. Moramo gledati da li su svi dijelovi pravilno preneseni, cilj je kad se radi po predlošku što doslovnije i kvalitetnije prenijeti to što imamo – objašnjava umjetnik.
No, zbog tehničkih uvjeta u kojima će se raditi, doslovno preslikavanje u većem mjerilu Trebotićevog djela ipak neće biti moguće.
– Naručitej ima predodžbu da se tamo dogodi kopija, ali to je nemoguće. Kad se sa nekog slikarskog formata djelo povećava na 150 ili 200 kvadrata, to je uvijek nekakav oblik interpretacije. Rezultat ovisi također i o tehnici izrade, ako u jednom slučaju pričamo o akvarelu i papiru, a u drugom pričamo o fasadnoj boji i zidu to se pretače i na likovni dio. Nismo printeri, ipak će to imati našu energiju crteža i geste. Ali, naravno, predložak je ono što je zadano. To će ipak biti rad Matka Trebotića. – zaključuje Duplančić.
Glavni problem onih koji rade murale su vremenske prilike, a autori već znaju da kolovoz nije idealan mjesec.
– Ovisimo o kiši i jakome suncu. Kad smo radili u Plinarskoj, isto za Splitsko ljeto, bili smo u podne i pol izmoždeni. Jer fasada je baš na jugu, a osmi mjesec je katastrofa za rad na njoj, jer to je kao da si na gradelama. Usije se skela, bude nam vruće, tako da je najbolje raditi rano ujutro – objašnjava Svaguša.
