Francuski plivač Stéphane Guisard ostvario je izniman sportski pothvat – preplivao je 33,3 kilometra od Starog Grada do grada Hvara, čime je postao prvi koji je na jednom od najdužih plivačkih maratona na Jadranu prešao udaljenost ravnu legendarnoj ruti preko Engleskog kanala. Njegov nastup bio je dio manifestacije Ultraswim 33,3, a mi smo ga pitali gdje je bolje plivati, u Hrvatskoj ili Engleskoj, koja mu je najdraža naša spiza, i još ponešto…
Što Vas je inspiriralo da prihvatite izazov plivanja 33,3 km od Starog Grada do Hvara, po uzoru na prelazak Engleskog kanala?
– Već dugo razmišljam o plivanju takve udaljenosti. Prije sam plivao dionice duge i do 27 kilometara, a Engleski kanal sam prelazio nekoliko puta – ali uvijek u štafeti, nikada samostalno. Čim je organizator Ultraswim 33,3 ponudio mogućnost da se ta udaljenost prepliva u jednom danu, odmah sam se prijavio.
Zašto ste odabrali baš Hvar i ovu rutu? Ima li ona za Vas neko posebno značenje?
– Lokaciju i rutu odabrao je organizator Ultraswima, i siguran sam da je to učinio zbog jedinstvene ljepote obale i čistoće mora oko Hvara. U potpunosti se slažem s tim! Sličnu sam dionicu preplivao i prošle godine, ali u četiri dana – završiti je u jednom danu bilo je zaista posebno iskustvo.
Možete li opisati najizazovniji trenutak tijekom preplivavanja Hvarskog kanala?
– Krenuo sam iz Starog Grada prema gradu Hvaru. Početak u 6 ujutro bio je dobar, uvjeti idealni. No oko podneva je zapuhao jak vjetar, baš protiv mene, i podigao velike valove. Najteže je bilo proći Rt Pelegrin, na zapadnom kraju otoka. More je bilo izrazito nemirno i trebalo mi je više od sedam sati plivanja u tim uvjetima.
Kako biste usporedili plivanje u Jadranskom moru s ostalim plivačkim iskustvima, poput Engleskog kanala?
– Engleski kanal je mitski i iznimno težak izazov. Plivanje u Jadranu je sasvim drugačije iskustvo – plivati uz tako lijepu obalu kao što je Hvarska, u bistroj, čistoj vodi u kojoj možete vidjeti morski svijet – to je nevjerojatna motivacija. Zaista sam uživao!
Koji bi bio Vaš savjet plivačima koji žele pokušati nešto slično – dugačke otvorene morske rute?
– Prvo i osnovno – morate biti odlično utrenirani. Plivanje satima je fizički zahtjevnije od mnogih drugih sportova. Maratonsko plivanje je i fizički i mentalno izuzetno izazovno: hladna voda, vremenski uvjeti koji se mogu pogoršati i produžiti plivanje za nekoliko sati, stalni osjećaj soli u ustima…
Potrebna vam je i vrhunska prateća ekipa – pouzdan skiper i osoba koja vas poznaje, zna kada i čime vas treba hraniti i brine se o vašim potrebama tijekom cijelog plivanja. Uvijek kažem: “Maratonsko plivanje je 90 posto mentalno, a ostatak je u vašoj glavi… ali sve je to beskorisno bez najbolje podrške oko vas”.
Što jedete dok ste u Hrvatskoj? Imate li omiljeno jelo?
– Jako mi se svidjela hrana u Hrvatskoj. Najdraža su mi jela crni rižot i peka, pogotovo ona s hobotnicom.
Eto… Ako slučajno skuhate crni rižot ili napravite peku od hobotnice i djete vam kaže da mu se ne sviđa, ne treba odmah zvati Narodne Novine i raspitivati se o postupku odricanja, pokušajte s: “Ajde, ajde, pa ćeš moć plivat ko Stephane…”
