Slobodna Dalmacija – Zvjezdano selo Mosor u nedjelju navečer organizira promatranje meteora. Ulaz je besplatan, a čeka vas i predavanje

Dr. sc. Andrej Dundović teorijski je fizičar diplomirao na zagrebačkom PMF-u i doktorirao na Sveučilištu u Hamburgu u području teorijske astrofizike. Usavršavao se na Znanstvenom institutu Gran Sasso u L‘Aquili proučavajući turbulencije u međuzvjezdanom mediju i radijativne procese u galaksiji.

Eksperimentalno iskustvo stekao je kao član međunarodne kolaboracije Opservatorij Pierre Auger koja upravlja opservatorijem kozmičkih zraka u argentinskim Andama, najvećim opservatorijem takve vrste na svijetu.

Profesionalno djeluje kroz Institut za kozmologiju i filozofiju prirode gdje se bavi istraživanjima u području astrofizike visokih energija, kozmologije i filozofije znanosti. Popularizator je znanosti o Svemiru držeći znanstveno-popularna predavanja diljem Hrvatske te ujedno vodi Kozmološki centar u Križevcima i križevačku zvjezdarnicu djelujući u Astronomskom društvu Perzeidi.

Dr. sc. Dundović u svom predavanju u nedjelju provest će sve zainteresirane kroz najnovija znanstvena istraživanja o Svemiru ispreplićući ih s drvenim mitovima i klasičnim pričama čineći tako fenomen noćnog neba bližim i poznatijim, a opet ostavljajući težnju da mu se ponovno vraćamo.

Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu.

Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.

Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.