SLUČAJ CAVTAT Betonizacija prirodnih uvala kao simptom sustavnog konflikta

CAVTAT – Planirani razvoj marine s 150 vezova i resorta kapaciteta 900 kreveta (260 smještajnih jedinica) u prirodnoj uvali Cavtata aktualizira temeljno pitanje suvremenog obalnog upravljanja: može li se kratkoročni ekonomski interes privatnih investitora uskladiti s dugoročnom zaštitom prirodnog i kulturnog nasljeđa Jadrana? Ovaj tekst analizira slučaj kroz okolišnu, turističku i socioekonomsku dimenziju, uz kritički osvrt na pravni i institucionalni okvir.

Obalna područja Jadrana izložena su intenzivnom razvojnom pritisku koji se ubrzava u post-COVID turističkom ciklusu. Slučaj Cavtata nije izoliran primjer: identični obrasci sukoba između investicijskih projekata i lokalnih zajednica dokumentirani su duž cijele jadranske obale — od Umaga do Cavtata. Stanovnici lokalnih zajednica redovito bivaju marginalizirane u procesu donošenja odluka. Iznimku čine građani Ilovika i udruga Dajla, koja je problem betonizacije izložili institucijama EU u Bruxellesu — što ostaje usamljeni, ali simbolički značajan presedan organiziranog civilnog otpora.

Okolišne implikacije

Gradnja marine i resorta u netaknutoj prirodnoj uvali nosi ekološke rizike koji u javnoj raspravi ostaju nedovoljno zastupljeni:

Direktan gubitak staništa — betonizacija obalne linije trajno uklanja prirodnu plažu i obalne ekosustave. Hidrološke promjene — ugradnja strojarnica, bazena i vezova mijenja strujanja i sedimentnu dinamiku unutar poluzatvorene uvale.

Onečišćenje od plovila — prihvat crnih i sivih voda, zauljene vode, staro ulje te kemijsko onečišćenje antivegetativnim premazima (biocidni spojevi bakra) predstavljaju kroničan ekotoksikološki pritisak koji marina generira, a koji je u dosadašnjim analizama potpuno izostavljen.

Akustično onečišćenje — buka motora i ispušnih lonaca plovila narušava morski ekosustav i kvalitetu življenja u obalnom pojasu. Onečišćemje kanalizacijom jer Cavtat ima „Prethodni stupanj“ (fizičko filtriranje rešetkama, taložnicima i pjeskolovom) uklanja jedino krupne i grube onečišćivače, ali ne smanjuje organsko opterećenje (BPK, KPK), hranjive tvari (fosfor, dušik) ni mikrobiološko onečišćenje. Takva voda u moru uzrokuje potrošnju kisika, zamućenje i unos patogena.

Predložene kompenzacijske mjere (uređenje susjedne plaže) ne supstituiraju ekološku vrijednost originalnog ekosustava niti adresiraju navedene izvore kroničnog onečišćenja.

Turističke kontradikcije

Projekt se legitimizira ekonomskim argumentom — privlačenje turista visoke kupovne moći i pozicioniranje Cavtata kao premium destinacije. Ta logika počiva na strukturnoj proturječnosti: upravo prirodne i autentične vrijednosti koje privlače kvalitetnog turista bivaju uništene razvojem kojim se nastoji takvog turista privući.

Istraživanja turističkih preferencija konzistentno pokazuju da turisti s višom platežnom moći preferiraju destinacije s očuvanim prirodnim i kulturnim identitetom. Prenapučenost, homogenizacija ponude i gubitak lokalnog karaktera smanjuju dugoročnu kompetitivnost destinacije. Identificirani nedostatak radne snage dodatno dovodi u pitanje operativnu održivost projekta.

Socioekonomska dimenzija i raspodjela koristi

Infrastrukturni projekti ovog tipa generiraju asimetričnu raspodjelu troškova i koristi: lokalna zajednica snosi ekološke i socijalne troškove transformacije prostora, dok ekonomske koristi u pretežitom dijelu gravitiraju prema investitoru. Ograničeno otvaranje radnih mjesta ne kompenzira gubitak javnog dobra — slobodnog pristupa prirodnoj plaži — koji je po definiciji nenadoknadiv.

Projekt otvara i pitanje presedana: realizacija ovakve gradnje legitimizira identične zahvate u svim preostalim prirodnim uvalama, čime se de facto ukida svaki funkcionalni mehanizam zaštite.

Pravni i institucionalni okvir

Projekt je odobren prije stupanja na snagu revidiranog Zakona o prostornom uređenju, koji ograničava gradnju na prirodnim plažama. Ministarstvo prostornoga uređenja naglasilo je da lokacijska dozvola mora biti usklađena s novim pravnim okvirom. Ova situacija razotkriva sustavni problem: pravni vakuum između donošenja i primjene prostornih propisa redovito iskorištavaju investitori za apliciranje po zastarjelim režimima.

Temelji li se razvoj Jadrana na kratkoročnoj monetizaciji prirode?

Slučaj Cavtata kondenzira ključnu dilemu hrvatskog obalnog upravljanja: hoće li se prostorni razvoj Jadrana temeljiti na kratkoročnoj monetizaciji prirodnih resursa ili na modelu koji balansira ekonomske interese, ekološku otpornost i pravo lokalnih zajednica na samoodređenje prostornog identiteta?

Vizure gradova i prirodnih uvala nisu samo estetska kategorija — one su temeljni ekonomski kapital na kojemu počiva cjelokupna turistička atraktivnost. Kad se taj kapital iscrpi, turistički model nema supstituta.

Organizirani građanski otpor upućuje na rastući demokratski deficit u prostornom planiranju i potrebu za strukturnim reformama participativnih mehanizama.

Milo Miklaušić, kap.

PROČITAJTE JOŠ:

Kako se unatoč novom Zakonu o pomorskom dobru, u Cavtatu planira graditi resort s bazenom u moru netaknute uvale?

U uvali u Cavtatu planira se izgradnja marine i 260 smještajnih jedinica s 900 kreveta. Luksuzno odmaralište Marina Resort Cavtat projekt je koji investitor procjenjuje na 150 milijuna eura. U utorak je predstavljena studija utjecaja na okoliš same marine i projekt je ocijenjen kao prihvatljiv. Na javnoj raspravi

Izvori:

1. Dalmatinski portal (2026). https://dalmatinskiportal.hr/gradani-u-cavtatu-ogorceni-u-prirodnoj-uvali-grade-marinu-i-resort-od-900-kreveta
2. Dnevnik.hr (2026). https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/projekt-koji-dize-buru-260-smjestajnih-jedinica-tik-uz-more—966489.html
3. Index.hr (2026). https://www.index.hr/vijesti/clanak/gradnja-marine-i-resorta-u-cavtatu-mjestani-ogorceni-ostat-ce-nam-samo-beton/2765981.aspx
4. Morski.hr (2026). https://www.morski.hr/kako-se-unatoc-novom-zakonu-o-pomorskom-dobru-u-cavtatu-planira-graditi-resort-s-bazenom-u-moru-netaknute-uvale/
5. Juginfo.hr (2026). https://juginfo.hr/najnovije/2026/03/02/betonizacija-prirodna-plaza-u-cavtatu-postaje-hrpa-betona-je-li-to-normalno-i-protuzakonito/
6. MPGI.gov.hr (2026). https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/o-vaznosti-digitalizacije-prostornog-uredjenja-i-graditeljstva-na-trecoj-strucnoj-konferenciji-ispu-a-u-cavtatu/19036