Studija objavljena u časopisu Environmental Microbiome, koju su proveli znanstvenici iz Hrvatske, Austrije, Njemačke i Danske, otkriva kako klimatske promjene i prodor morske vode, u slatkovodne sustave poput Vranskog jezera drastično mijenjaju mikrobni svijet .
Istraživački tim predvode dr. sc. Sandi Orlić (Institut Ruđer Bošković) i dr. sc. Petra Pjevac (Sveučilište u Beču), a prva autorica je dr. sc. Lorena Selak, danas poslijedoktorandica u Danskoj.
U fokusu istraživanja je način na koji se mikroskopski organizmi, koji inače učinkovito razgrađuju metan, mijenjaju pod utjecajem slanosti i dostupnosti sulfata. Istraživanje je pokazalo da zaslanjenje slatkovodnih jezera ne ostavlja posljedice samo na biljke i životinje, već i na mikroskopske organizme u sedimentu, koji igraju ključnu ulogu u kontroli emisije metana. Umjesto postupne prilagodbe, mikrobiološke zajednice se “preslaguju” tako da jedne vrste nestaju, a druge preuzimaju njihovu funkciju, često manje učinkovito.
Rezultat je pojava tzv. “metanskih džepova” odnosno zona u kojima se metan nakuplja jer više nema aktivnih mikroorganizama koji ga razgrađuju. To je „tihi“, ali ozbiljan poremećaj prirodnog sustava koji milijunima godina sprječava da metan završi u atmosferi. A metan, znamo, ima čak 25 puta jači učinak na zagrijavanje planeta od CO₂.
Istraživanje donosi precizne podatke o geokemijskim promjenama u jezerskom sedimentu, korištenjem suvremenih metoda molekularne biologije i sekvenciranja. Rezultati pokazuju da se mikrobiološke zajednice brzo reorganiziraju, bez značajnih genetskih promjena, što upućuje na to da odgovor na zaslanjenje nije adaptacija na razini gena, nego promjena strukture zajednice.
Ovi rezultati dodatno naglašavaju važnost očuvanja osjetljivih slatkovodnih ekosustava, posebno onih u priobalnim područjima, gdje se promjene događaju tiho i postupno, ali mogu imati dugoročne posljedice za ravnotežu ekosustava.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
Znanstvenici upozoravaju: “Porast temperature mora negativno utječe na zdravlje riba te povećava rizik od bolesti”
Probiotici mogu igrati ključnu ulogu u održivoj akvakulturi jer poboljšavaju zdravlje riba jačanjem imunosnog sustava, održavanjem ravnoteže crijevne mikrobiote i smanjenjem potrebe za upotrebom antibiotika. Osim toga, povećavaju otpornost riba na bolesti i poboljšavaju iskoristivost hrane, što pridonosi učinkovitijem i zdravijem uzgoju. Znanstvena istraživanja upozoravaju da porast temperature mora negativno
