Ovih dana duž obale primjećuju se smeđe, sluzave nakupine. Riječ je o fenomenu poznatom kao “cvjetanje mora” koji se bilježi još od davne 1729. godine. Ovaj fenomen zabilježen je već u lipnju, a vjetrovi i površinske struje nakupine su donijeli na obalu.
Cvjetanje mora nastaje kada se populacija planktonskih organizama, posebno fitoplanktona, naglo poveća u određenom dijelu mora. Obično se povezuje s naglim povećanjem hranjivih tvari iz rijeka, relativno visokim temperaturama mora i većom količinom padalina.
Na fotografijama koje je ustupila Dr. sc. Ljiljana Iveša, je vidljiva posljedica cvjetanja mora, tzv. “mare sporco,” koja se proteže i kroz vodeni stupac. Do stvaranja želatinozne sluzi dolazi kada se smanji količina nutrijenata u moru i dolazi do gladovanja, pojšanjavaju iz Aquariuma Pula.
Tada fitoplankton pribjegava drugoj strategiji, a to je ispuštanje dugih polisaharidnih niti kojima nastoje uhvatiti bakterije koje će im sintetizirati hranu. Nakon tjedan ili dva i taj izvor hrane je iscrpljen, a tada fitoplanktonske stanice odbacuju polisaharidne niti, pretvaraju se u spore te tonu na dno.
Nakon svega toga u vodenom stupcu ostaje velika količina polisaharidne tvari u obliku sluzi, na koju se dodatno naljepljuju suspendirane čestice u vodi. Bakterijska razgradnja te sluzi stvara mjehuriće plina koji uzrokuju da ona ispluta na površinu u obliku dugačkih plašteva.
Kada sluz otpusti mjehuriće plina, ona tada tone na dno, pri čemu njena razgradnja uzrokuje smanjenje koncentracije kisika (hipoksiju), koja uzrokuje masovni pomor pridnenih morskih životinja. Razgradnja njihovih tijela uzrokuje daljnje smanjenje koncentracije kisika i pojavu anoksije (potpuni nestanak kisika na dnu).
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
CVJETANJE MORA Sve češća pojava čiji uzroci u Jadranu nikad do kraja nisu razjašnjeni | | Morski HR
Diljem obale u posljednje vrijeme učestala je pojava mrlja na površini mora. Iako brojni građani najčešće sumnjaju u zagađenje, najčešće se radi o cvjetanju mora, prirodnoj pojavi, uvjetovanoj s
SLUZ I PLASTIKA Jadran se guši već dvadeset godina!
Prije svega nekoliko dana pisali smo o ogromnim količlinama sluzi na području sjevernog Jadrana koja nije izravno opasna, no svejedno može sadržavati patogene. Dr. sc. Daniela Maric Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora, Instituta Ruđer Bošković, tumači da uz amorfnu želatinoznu masu nakupine uključuju široku lepezu živih
