Prosvjedi i pritisak stanovnika osječkog prigradskog naselja Podravlje zbog intenzivnog smrada koji se širi s obližnje gradske kompostane ipak su donijeli određene pomake. Komunalna tvrtka Unikom prije mjesec dana prestala je na tu lokaciju dovoziti otpadni mulj iz pročistača otpadnih voda Vodovoda Osijek. No, za stanovnike koji se već dvije godine suočavaju s neugodnim mirisima, time problem nije riješen. Kako piše Jutarnji list, gradonačelnik Osijeka Ivan Radić iz HDZ-a o obustavi dovoza mulja izvijestio je na sjednici Gradskog vijeća, odgovarajući na pitanje SDP-ova Vjerana Marijaševića. Njega je zanimalo planira li se prestati zaprimati otpadni mulj te može li se jamčiti da se na kompostani sve odvija u skladu sa zakonom.
Radić najavljuje razgovore, mještani poručuju da problem nije nestao “Na kompostani je bio Državni inspektorat i, koliko ja znam, sve je sukladno dozvoli i elaboratu gospodarenja otpadom, a od 11. rujna mulj se više ne odvozi na kompostanu. Što se tiče neugodnih mirisa, tu smo konstantno u suradnji s Vijećem Mjesnog odbora i ovih dana će se nastaviti određeni razgovori kako bi se riješili svi problemi, ako ih ima”, rekao je Radić. Međutim, stanovnici Podravlja ističu da se situacija na terenu nije bitno promijenila. Iako se novi mulj više ne dovozi, na otvorenom prostoru kompostane i dalje se nalazi oko 3600 tona mješavine otpadnog mulja i biootpada. Neugodni mirisi pritom ne pogađaju samo Podravlje nego i druga istočna osječka naselja na desnoj obali Drave.
Mještani okupljeni u Građansku inicijativu “Naše Podravlje” krajem kolovoza organizirali su prosvjed, na kojem su zatražili premještanje kompostane na drugu lokaciju, prekid dovoza mulja i uklanjanje već odloženog materijala. Njihova upozorenja o problemima s kojima se suočavaju objavljuju se i na Facebook profilu “Lega, tko nas mulja?”. Nakon što je gradonačelnik objavio da se mulj više ne dovozi, članovi inicijative pozvali su predstavnike gradske uprave da dođu u Podravlje i osobno se uvjere u situaciju. “Pa nam iz prve ruke objasnite kako je to sve po propisu dok ne možemo otvoriti prozor i dok udišemo tko zna što”, napisali su.
Osvrnuli su se i na Radićevu izjavu o neugodnim mirisima. “‘Što se tiče problema neugodnog mirisa, ako postoji…‘ Čekaj, ‘ako‘? Znači tisuće mještana koji se guše u smradu fekalnog mulja zapravo imaju kolektivnu halucinaciju nosa? Mi to izgleda iz dosade ne možemo boraviti u vlastitim dvorištima i pitamo se kakve kemije udišemo”, poručili su.
Inicijativa upozorava na moguće kršenje dozvole
Članovi inicijative tvrde da se, osim problema sa smradom i narušenom kvalitetom života, otvara i pitanje zakonitosti postupanja na kompostani. Smatraju da se oporaba mulja i biootpada odvija protivno dozvoli za gospodarenje otpadom koju je Unikom dobio 2024. godine.
“Osim što nam sve što se događa na kompostani narušava kvalitetu života, ovdje imamo i pravni i tehnološki apsurd koji, po nama, krši dozvolu za gospodarenje otpadom koju je Unikom dobio 2024. godine, a to je da se na kompostani dvije godine vrši oporaba mulja bez ukidanja statusa otpada?! Ono što u cijeloj priči posebno zabrinjava i otvara ozbiljna pitanja za nadležne inspekcije i nadležno ministarstvo jest sama priroda i svrha tehnološkog procesa koji se odvija u Podravlju. Naime, Unikom obavlja proces oporabe otpadnog mulja na ovoj lokaciji, a da prema našim saznanjima uopće nije pokrenut postupak za ukidanje statusa otpada za materijal koji iz tog procesa izlazi. Postavlja se ključno pitanje: ako se mulj prerađuje, a dobivenom materijalu se ne ukida status otpada, to znači da on pravno i dalje ostaje otpad?!”, navodi se u očitovanju koje je inicijativa dostavila Jutarnjem listu.
Dodatnu nedoumicu, prema njihovim navodima, izaziva slučaj tvrtke Livit u vlasništvu bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Osječko-baranjska županija toj je tvrtki nedavno nepravomoćno oduzela dozvolu za gospodarenje otpadom, nakon što je zaprimila izvješća Državnog inspektorata i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te provela vlastiti postupak. Livit u pogonu u Belišću prerađuje otpadni mulj miješajući ga s otpadnim pepelom, a dobiveni materijal koristi za proizvodnju građevinskog materijala. Tvrtka ima pravomoćno rješenje prema kojem taj materijal više nema status otpada. Unatoč tome, Državni inspektorat i Ministarstvo doveli su takav status u pitanje, nakon čega je Livitu ukinuta dozvola.
U inicijativi ističu kako je Unikom, s druge strane, gotovo dvije godine dovozio mulj i miješao ga s biootpadom bez rješenja o ukidanju statusa otpada, a da pritom, prema njihovim navodima, nije bilo odgovarajućih sankcija inspektorata i Ministarstva.
Dodaju da su zbog toga i u Livitu nezadovoljni postupanjem nadležnih institucija. “Čak i iz tvrtke Livit ogorčeni na institucije te ih javno prozivaju za dvostruka mjerila, ističući kako osječki Unikom primjenjuje isti postupak prerade mulja, ali bez ikakvih inspekcijskih sankcija ili ukidanja dozvola”, naveli su iz inicijative.
Mještani pritom ostaju pri zahtjevu da se kompostana trajno izmjesti s postojeće lokacije, koja je od najbližih kuća udaljena svega 350 metara. “Naš primarni cilj je jasan i neopoziv: hitno i trajno izmještanje kompostane s trenutne lokacije koja je od najbližih kuća udaljena tek 350 metara. Što se tiče mulja, hvala im što ga više ne dovoze, ali što je s tisućama tona koje već leže na kompostani i guše nas iz dana u dan?! Bez uklanjanja tog mulja problem nije riješen”, poručili su.
Na kompostani je 3600 tona mješavine mulja i biootpada
Prema službenim podacima, Unikom je od prošle godine do 1. kolovoza 2026. preuzeo ukupno 5486,14 tona otpadnog mulja. Dozvolom mu je, inače, dopušteno skladištiti 1757,05 tona otpada na prostoru kompostane. Direktor Unikoma Igor Pandžić za Jutarnji list potvrdio je da se ondje trenutačno nalazi 3600 tona mješavine biootpada i mulja, koja je u postupku dodatne stabilizacije. Usporedba tih podataka otvara pitanje količine otpada na lokaciji. Naime, 3600 tona trenutačno odložene mješavine gotovo je dvostruko više od količine navedene u dozvoli. Pandžić, međutim, tvrdi da se ograničenje od 1757 tona odnosi isključivo na biootpad, a ne na mješavinu biootpada i mulja, pa smatra da dozvola nije prekršena.
“Ukupna količina otpada koji se u određenom trenutku može nalaziti na prostoru cijele kompostane elaboratom nije ograničena, ali je ograničena ukupna količina otpada koji se na kompostanu može preuzeti i obraditi i ona iznosi 22.500 tona godišnje”, odgovorio je Pandžić.
Jutarnji list zatražio je i objašnjenje razlike između približno 5500 tona mulja koje su dovezene na kompostanu i 3600 tona mješavine koja se ondje trenutačno nalazi. “Prilikom procesa kompostiranja mulja dolazi do kaliranja (gubitak vode) ulaznog materijala, zbog čega nastaje razlika u količinama”, objasnio je direktor Unikoma. Prema njegovim riječima, postupak obrade provodi se tako da se otpadni mulj odmah nakon istovara pomiješa s biootpadom, nakon čega se daljnja obrada nastavlja u zatvorenom prostoru. “Odmah nakon istovara umješava s biootpadom, nakon čega se njegova daljnja obrada nastavlja u zatvorenom prostoru, gdje se, uz kontrolirano prozračivanje hrpe, njegova masa stabilizira”, navode iz Unikoma.
Nakon što se materijal stabilizira, premješta se na otvoreni dio kompostane, gdje se nastavlja obrada. “Tamo se formiraju kompostne hrpe te se materijal prevrće, a nakon sazrijevanja prosijava. Napominjemo kako je do sada preuzeti otpadni mulj još uvijek u postupku sazrijevanja te je od sredine 2026. godine započet postupak njegova prosijavanja”, odgovorili su iz tvrtke.
Unikom je, dodaju, pokrenuo i postupak razvoja novog proizvoda koji bi se upotrebljavao u građevinarstvu. Njegovo ispitivanje provodi ovlašteni laboratorij IGH.
“Trenutačno je u tijeku analiza pojedinih komponenti, nakon čega će se podnijeti zahtjev za tehničku ocjenu kako bi se mogao započeti postupak ukidanja statusa otpada novonastalom proizvodu. Ove dvije vrste otpada miješaju se u svrhu stvaranja pripremnog materijala za dobivanje konačnog proizvoda za koji namjeravamo podnijeti zahtjev za ukidanje statusa otpada, te se do tada isti ne koristi ni u koju svrhu”, poručili su iz Unikoma. S obzirom na to da je dovoz mulja u međuvremenu obustavljen, ostaje pitanje hoće li se nastaviti postupak kojim bi se dobivenom materijalu ukinuo status otpada. Neriješeno je i pitanje što će se učiniti s 3600 tona mješavine koja se već nalazi na prostoru kompostane.
Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti u skladištenju
Državni inspektorat (DIRH) potvrdio je da je početkom rujna proveo nadzor na kompostani te utvrdio određene nepravilnosti.
“Utvrđene nepravilnosti u načinu skladištenja otpada, na temelju kojih su u skladu sa zakonskim odredbama poduzete odgovarajuće mjere. Inspekcijski postupak je i dalje u tijeku te po okončanju istoga možemo pružiti više informacija”, odgovorili su iz Inspektorata.
Pritom nisu naveli na koje se nepravilnosti konkretno odnose, koju vrstu otpada obuhvaćaju ni koje su mjere poduzete. Izostao je i odgovor na pitanja o tome je li sporno što Unikom gotovo dvije godine zaprima otpadni mulj, miješa ga s biootpadom i odlaže dobivenu mješavinu na otvorenom, iako za taj materijal nema rješenje kojim bi mu bio ukinut status otpada.
Iz Unikoma su, pak, poručili da su ispravili sve nepravilnosti utvrđene tijekom inspekcijskog nadzora, pojasnivši da su se one odnosile na biootpad. Prema dostupnim odgovorima, mješavina mulja i biootpada očito nije bila predmet nepravilnosti koje je inspekcija zaštite okoliša navela u svom očitovanju.
